Kako piše Vjesnik, nužno usklađivanje svih naših energetskih propisa s novim europskim, za što je rok 3. ožujka., donijet će velike promjene u hrvatsku energetiku i energetske tvrtke, proizlazi iz studije »Usklađivanje hrvatskog energetskog sektora i energetskog zakonodavstva s trećim paketom energetskih propisa EU«, izrađene za Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Tako bi se, na primjer, HEP mogao podijeliti na dva dijela, jer bi se njegove tvrtke za prijenos, a možda i distribuciju električne energije mogle izdvojiti iz dosad cjelovite tvrtke. Po mišljenju autora studije iz Instituta za energetiku i zaštitu okoliša Ekonerg, Instituta za elektroprivredu i energetiku i Odvjetničkog ureda Tilošanec, koji su izradu studije dobili na javnom natječaju, time bi se na najbolji način zadovoljili europski zahtjevi da se puno jače odvoje mrežne djelatnosti kao prirodni monopol od proizvodnje i opskrbe kao tržišnih djelatnosti, koje je EU usvojio krajem prošle godine. Hrvatska je, naime, iako još nije članica EU-a, u pregovorima preuzela obvezu stalnog usklađivanja svih svojih propisa s europskim, prenosi Vjesnik. U studiji su opisani svi energetski propisi iz tzv. trećeg paketa EU-a. Najvažnije u njima predviđene novosti su da cijene energenata u reguliranim djelatnostima više ne mogu određivati vlade nego regulatorna tijela (HERA). Osim toga, u sklopu bitnog jačanja uloge regulatornih tijela u studiji je predloženo da članove Upravnog vijeća Here ne predlaže Vlada. Među novostima iz trećeg paketa je jasno propisana procedura gradnje energetskih objekata, pa je u studiji predloženo da se investitori javljaju HERA-i, za razliku od sada podijeljene nadležnosti te agencije i MINGORP. Također je, prema riječima autora studije, kod vertikalnih energetskih koncerna zatraženo puno jače odvajanje mrežnih djelatnosti kao prirodnog monopola od proizvodnje i opskrbe kao tržišnih djelatnosti. Kod prijenosnog sustava, EU predviđa tri moguća modela. Prvi predviđa potpuno vlasničko razdvajanje prijenosa i distribucije od ostatka tvrtke. Njega, po autorima studije, preferira Europska komisija, pa je u prvom prijedlogu bio jedini, ali su na traženje nekih zemalja, poput Francuske i Njemačke, ubačena i ostala dva. Provedba takvog modela značila bi izdvajanje prijenosa struje iz HEP-a u posebnu tvrtku, kao što su, svojedobno, Inini magistralni plinovodi izdvojeni u Plinacro, dok o naftovodima brine JANAF. Naime, EU želi stvoriti jedinstveno energetsko tržište, pa žele da mreže za prijenos i distribuciju struje, kao prirodni monopol, budu pod jednakim uvjetima dostupne svim zainteresiranim tvrtkama na tržištu. To bi, po njihovu mišljenju, omogućilo jači razvoj prijenosne mreže, što je, pak, preduvjet za jačanje tržišta te nužna veća ulaganja u cijeli elektroenergetski sustav. Drugi model, pojednostavljeno, predviđa da se tvrtka za prijenos izdvoji, a da njihova imovina (mreža) ostane u postojećoj cjelovitoj kompaniji koja bi dobivala naknadu za njeno korištenje, a investicije u mrežu ovisile bi o odluci regulatora, koji odobrava cijenu korištenja mreže, i operatora prijenosnog sustava. Treći model predviđa da se između posebne tvrtke-kćeri za upravljanje prijenosnim sustavom i ostatka kompanije (HEP-a) postavi svojevrsna 'željezna zavjesa' kako bi se, prema riječima autora studije, onemogućilo bilo kakvo protežiranje vlastite u odnosu na ostale tvrtke. Autori studije su Ministarstvu gospodarstva kao najbolje rješenje predložili da se prijenos s 1400 zaposlenih izdvoji iz HEP-a u posebnu državnu tvrtku, a da o eventualnom izdvajanju distribucije s 9800 zaposlenih, što su autori predložili kao bolje rješenje, nakon stručne rasprave odluči Vlada. Smatraju, naime, da bi to najviše omogućilo velika ulaganja nužna za razvoj hrvatskog elektroenergetskog sustava. Ako Vlada prihvati njihov prijedlog, HEP bi se podijelio na dvije državne tvrtke, a nitko ne bi ostao bez posla. Međutim, ističu da se u studiji ne spominje bilo kakva privatizacija HEP-a ili nekog njegova dijela, nego je cilj reforma radi efikasnijeg energetskog sustava i usklađivanja s propisima EU-a. Osim toga, Vlada je nedavno poništila Zakon o privatizaciji HEP-a, a predsjednica Vlade Jadranka Kosor više je puta izjavila da, dok je ona premijerka, nema šansi za privatizaciju HEP-a. U studiji se također predlaže uvođenje tržišnog određivanja cijena energenata koje bi postupno dosegle tržišnu razinu, uz obvezu HEP-a da tarifnim potrošačima neko vrijeme mora osiguravati dovoljno struje. Sada će svaka zemlja pa tako i Hrvatska, izabrati koji im od ta tri modela najviše odgovara. Ali autori studije smatraju da će s vremenom i daljnjim postrožavanjem europskih propisa prihvatiti samo prvi model potpunog odvajanja, što su već izabrale zemlje u našem okruženju. No, dosta europskih država zasad ima neki od preostala dva modela. Kod prirodnog plina očekivane su promjene puno manje, jer su Inini magistralni plinovodi dosta davno izdvojeni u Plinacro, a postoji i četrdesetak distributerskih tvrtki. U studiji se također predlaže postupno uvođenje tržišnih cijena kroz tri do četiri godine, okrupnjavanje malih distributera zbog smanjivanja troškova i tehnološkog poboljšanja te funkcionalno i pravno razdvajanje distribucije od opskrbe (prodaje) plina kako bi se i tu potaknuo razvoj tržišta. Studija je sada poslana na recenziju EIHP-u, a MINGORP ju je, da dobije na vremenu, poslalo i HEP-u, Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji, Hrvatskom operatoru tržišta energijom, HKG-u, Plinacru i Hrvatskoj stručnoj udruzi za plin te zatražilo njihova mišljenja. Nakon toga je predviđeno javno predstavljanje prijedloga - u čemu bi trebali sudjelovati i predstavnici energetskih tvrtki i udruga, sindikata, udruga za zaštitu potrošača i ostali zainteresirani. Sve to bit će temelj za donošenje političke odluke o usklađivanju Hrvatske s trećim paketom energetskih propisa EU-a. Kao što se moglo i očekivati, prijedlog za podjelu HEP-a na dva dijela izazvao je zabrinutost zaposlenih i njihovih sindikata, koji se zalažu za zadržavanje cjelovite tvrtke. Tvrde da je HEP dobro organizirana tvrtka koja dobro posluje, a da im problemi dolaze izvana i zbog politike. Strahuju da bi eventualno izdvajanje prijenosa i distribucije u posebnu tvrtku potaknulo rasprodaju najboljih dijelova HEP-a. Pritom napominju da neke članice EU-a zbog zaštite nacionalnih interesa i svojih kompanija nerijetko ne poštuju ni ono što su prihvatile ili su, poput Francuske, uspjele očuvati cjelovite elektroprivrede. Iz toga se može zaključiti da će zaposleni najvjerojatnije biti protiv razdvajanja HEP-a na dvije tvrtke. Za razliku od njih, u Upravi HEP-a zasad nisu htjeli komentirati prijedloge autora studije. Odgovorili su jedino da će HEP svoj komentar prijedloga restrukturiranja tvrtke dostaviti MINGORP-u do 24. studenoga, a u tom periodu ne žele u javnosti komentirati studiju, prenosi Vjesnik. U MINGORP-u pak kažu da studija ne predstavlja njihovo mišljenje, nego je prijedlog konzultanata i naglašavaju da se upravo zbog značaja teme odlučili zatražiti recenziju EIHP-a, koji se također javio na natječaj za izradu studije. MINGORP smatra da će temeljem studije, recenzije i mišljenja brojnih tvrtki i udruženja moći predstaviti široj javnosti moguće pravce razvoja elektroenergetskog sektora. Potvrdili su da studija analizira sve modele koje predviđaju usklađivanja s europskim zakonodavstvom, s tim da je korištena i višekriterijska analiza za usporedbu pojedinih modela restrukturiranja. Ministarstvo nije razmatralo ni poduzelo ni jedan korak koji bi se odnosio na privatizaciju HEP-a te se studija uopće ne bavi privatizacijom, nego samo modelima restrukturiranja elektroenergetskog sektora. Pritom podsjećaju da je Sabor početkom ove godine donio zakon kojime se van snage stavlja do tada postojeći zakon o privatizaciji HEP-a pa ne postoji zakonodavni okvir koji uređuje pitanje privatizacija HEP-a, tako da privatizacija također nije moguća. Napominju da je Hrvatska u svom postupku pridruživanja EU za poglavlje 15. Energetika preuzela obvezu stalnog usklađivanja s novom regulativom EU-a. U procesu praćenja EU traži od nas izvješća o primjeni i pripremama koje provodimo na primjeni tzv. trećeg paketa EU-ova zakonodavstva u području energetike. »Sukladno svemu, studija nije tajna ni u jednom pogledu i naš cilj nije privatizacija, nego jedino i isključivo usklađivanje elektroenergetskog sektora sa zahtjevima EU-zakonodavstva«, ističu u MINGORP-u, prenosi Vjesnik.