Europsko tržište plina, koje sad već marginalno ovisi o ruskom plinu, dio je regionalnog i globalnog tržišta. Konflikt koji je u tijeku između Izraela i Hamasa predstavlja ozbiljnu prijetnju regionalnom tržištu prirodnog plina i mogao bi imati posredne učinke na cjenovno povoljnu europsku opskrbu ukapljenim prirodnim plinom (LNG) kako se približava zima. Iako Izrael ima višak plina, koji trenutno podržava rastuću potražnju Egipta i Jordana, nastavak ili eskalacija sukoba imali bi široke implikacije na opskrbu u regiji, a samim tim i na cijene LNG-ja, stoji u najnovijoj analizi Rystad Energyja.
Sudbina triju najvećih izraelskih plinskih projekata – Tamar, Leviatan i Karish – uvelike će utjecati na regionalno tržište. Izrael proizvodi 21,9 Bcm plina godišnje. Polje Leviatan predstavlja 44% proizvodnje plina u Izraelu, a slijede ga Tamar i Karish s 38% odnosno 18%. Tamar je pokrivao više od 70% domaće potražnje za plinom u Izraelu i primarni je izvor proizvodnje električne energije na plin. Proizvodnja iz polja Tamar je posve zaustavljena 10. listopada, što je blago utjecalo i na cijene plina na europskim burzama.
Procjenjuje se da se 5% do 8% proizvodnje Tamara izvozi. Izrael 40% svojih potreba za električnom energijom podmiruje iz termoelektrana na plin, a sa zatvaranjem Tamara prestala je opskrba Istočnomediteranskog plinovoda koji povezuje Aškelon, 13 km od Gaze sa sjevernim dijelom Sinaja u Egiptu, konstatira think-tank Bruegel.
Ugroženi istraživački projekti i nove količine
Egipat, koji je uvozio plin iz polja Tamar i Leviatan, dio plina izvozi u formi LNG-a. Egipat je lani izvezao 7 milijuna tona LNG-a, od čega je pet milijuna tona otišlo u Europu. Da se to lakše razumije, ukupan europski uvoz iznosio je 96 milijuna tona LNG-a, na globalnom LNG tržištu koje je veće od 400 mil. t. godišnje. Iako je plin iz Egipta tu neznatan, već je zamjetan utjecaj na buduće cijene u Europi koje blago rastu.
Izraelski plin trenutno pokriva manje od 10% egipatske potrošnje plina, a u prva tri kvartala ove godine izvoz LNG-a pao je za oko 50% u usporedbi s prošlom godinom. Ovaj pad rezultat je povećanja domaće potrošnje plina tijekom ljetne sezone. S obzirom na ovu dinamiku razvoja, postavljaju se pitanja o održivosti izvoza plina u Egipat kako se približava zima.
Jordan većinu svog plina uvozi iz polja Leviatan. Ako se sukob pogorša, postoji rizik od zatvaranja polja Leviatan. To bi bio značajan korak nazad za regiju.
Osim toga, postoji znatan rizik od gubitka oko 4 milijarde dolara kapitalnih ulaganja za važne istraživačke projekte tijekom sljedeće tri godine zbog potencijalne promjene u regiji. Ovaj bi zaokret mogao potkopati napredak postignut prema normalizaciji regije koja je doživjela značajan uspjeh u istraživanju i otkriću jeftinih izvora plina.
Leviatan B i LNG za Europu
Treba uzeti u obzir i daljnji razvoj polja Laviatan B, planiranih za 2026., budući da je 435 milijuna dolara kapitalnih ulaganja u opasnosti. Cilj je postaviti FSRU terminal s
kapacitetom od 4 do 5 milijuna tona godišnje kao alternativu dobave za europsko tržište. Polje Leviathan može proizvesti do 2,1 milijarde kubičnih stopa dnevno (Bcfd), a njegov potencijal povećanja je oko 700 milijuna kubičnih stopa dnevno.
Izrael, Egipat i Cipar planirali su izgraditi Istočnomediteranski plinovod kojim će se prirodni plin transportirati u Europu preko Grčke. Procijenjeni trošak projekta je 6,5 milijardi dolara, a suočava se s izazovima zbog graničnih sporova u regiji. Projekt bi mogao biti isplativ zbog niske cijene i velike količine prirodnog plina, a kapacitet bi mu se mogao povećati s 10 na 20 milijardi prostornih metara godišnje. Međutim, investitori bi mogli biti obeshrabreni od ulaganja u projekt zbog visokih troškova i sukoba. Nakon Fitcha i agencija Moodys danas je objavila da razmatra smanjivanje kreditnog rejtinga Izraela koji je A1 odnosno A+, ali vidi se oklijevanje oko objave preporuka, dok problemi sa servisiranjem državnog duga rastu. Do sada ni jedna od tri rejtinga agencije nikada nije snizila kreditni rejting te zemlje.
Sukob koji je u tijeku vjerojatno će imati ograničen utjecaj na kratkoročne cijene plina koji će odražavati premiju geopolitičkog rizika koja se već očituje u cijenama nafte. Ipak, ostaje rizik od eskalacije u širi sukob koji bi mogao uzrokovati kratkoročno povećanje cijena energije. Ako visoke cijene energije dovedu do inflacije i daljnjeg pooštravanja kamatnih stopa,ekonomski izgledi nisu dobri.
izgledi pogoršaju.
