Naftom se na azijskom tržištu jutros u uglavnom trgovalo po nepromijenjenim cijenama, nakon skoka prošlog tjedna. Ulagači čekaju da vide hoće li sukob Izraela i Hamasa u sukob uvući i druge zemlje, a takav razvoj događaja koji bi potencijalno mogao dodatno povisiti cijene i zadati novi udarac globalnom gospodarstvu.
Fjučersi za naftu tipa Brent u ponedjeljak na 90,89 dolara po barelu. Američka West Texas Intermediate (WTI) sirova nafta pala je za 2 centa na 87,67 dolara po barelu. Obje referentne vrijednosti porasle su za gotovo 6% u petak, bilježeći najveći dnevni porast postotka od travnja, jer su ulagači reagirali na mogućnost šireg sukoba na Bliskom istoku.
U tjednu je Brent poskupio za čak 7,5%, dok je WTI porastao za 5,9%.
"Ulagači pokušavaju shvatiti utjecaj sukoba, a kopneni napad velikih razmjera nije započeo nakon roka od 24 sata u kojem je Izrael prvi put obavijestio stanovnike sjeverne polovice Gaze da pobjegnu na jug", rekao je Hiroyuki Kikukawa, predsjednik NS Tradinga, jedinice Nissan Securities za Reuters. "Utjecaj koji bi mogao uključiti zemlje proizvođače nafte uračunat je u cijene do neke mjere, ali ako bi se dogodila stvarna kopnena invazija i imala utjecaj na opskrbu naftom, cijene bi lako mogle premašiti 100 dolara po barelu", rekao je.
Bloombergova kalkulacija
Bloombergova analiza tri varijante rata na Bliskom istoku od petka navodi da je u slučaju širenja sukoba u regiji i zatvaranja Hormuškog tjesnaca moguća cijena nafte i do 150 USD/bl. Ostane li sve na regionalnom sukobu, što je tada procijenjeno izglednijim, i ne uvuku li se u rat i ostale zemlje, naftom bi se moglo trgovati po cca 100 USD/bl, procijenio je Bloomberg Economics. Rast cijene nafte loše će utjecati na pokušaje ublažavanja inflacije diljem svijeta, a već su revidirane procjene rasta glavnine ekonomija na zapadu i to na niže.
EU će, procjenjuje se, ove godine rasti samo za 0,7%, odnosno -0,2% u odnosu na prethodna očekivanja. Izvršni direktor JP Morgan Chase banke Jamie Dimon u izvještaju o zaradi banke konstatirao je da bi "ovo moglo biti najopasnije vrijeme koje svijet nije vidio desetljećima", a tekući rat u Ukrajini i nestabilnost na Bliskom istoku "mogli bi imati dalekosežne učinke na energetska tržišta, hranu, globanu trgovinu i geopolitičke odnose". Brojni geopolitičari i analitičari slažu se s njim.
Sukob na Bliskom istoku imao je mali utjecaj na globalne zalihe. Sudionici na tržištu procjenjuju što bi širi sukob mogao implicirati za opskrbu iz zemalja koje su najveći proizvođači Saudijske Arabije, Irana i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Moguće sankcije Iranu
Ako se utvrdi da je Teheran izravno umiješan u napad Hamasa, to bi vjerojatno rezultiralo time da SAD u potpunosti provedu svoje sankcije na iranski izvoz nafte, rekao je analitičar Commonwealth Bank of Australia Vivek Dhar u bilješci u ponedjeljak.
"SAD je zažmirio na svoje sankcije iranskom izvozu nafte ove godine jer je nastojao poboljšati diplomatske veze s Iranom. Povećanje iranskog izvoza nafte od 0,5-1 milijun barela dnevno ove godine - što je ekvivalentno 0,5-1% globalne opskrbe naftom - u opasnosti je da ostane po strani ako se američke sankcije provedu u potpunosti.", navodi Dhar.
