Države članice Europske unije na sastanku ministara energetike u utorak u Luxembourgu postigle su privremeni politički dogovor o reformi tržišta električne energije, ključne reforme koja će trasirati budućnost sektora obnovljivaca i ostalih energetskih projekata koje trebaju neku vrstu potpora.
Dogovor će biti podloga na temelju kojeg će rotirajuće predsjedništvo Vijeća nastojati postići dogovor o konačnom tekstu zakona s pregovaračima Europskog parlamenta. Zastupnici EP-a prošli su mjesec izglasali svoje stajalište i sada mogu krenuti pregovori o konačnom tekstu zakona.
Cilj reforme je učiniti cijene električne energije manje ovisnima o nestabilnim cijenama fosilnih goriva, zaštititi potrošače od skokova cijena, ubrzati primjenu obnovljivih izvora energije i poboljšati zaštitu potrošača. Ishod pregovora morat će službeno usvojiti Vijeće i Parlament a topćeg pristupa bit će dostupan u kasnijoj fazi, međutim neki mediji, poput Politica, su dobili neslužbene informacije.
Reforma ima za cilj stabilna dugoročna tržišta električne energije poticanjem tržišta za ugovore o kupnji električne energije (PPA) generalizirajući dvosmjerne ugovore za razliku (CfD-ovi) i poboljšanje likvidnosti terminskog tržišta.
Francuski interesi oko nuklearki
Razgovori su bili u zastoju mjesecima zbog nesuglasica između Francuske i Njemačke oko takozvanih ugovora za razliku (CfD), dugoročnih ugovora koji bi omogućili vladama da uzmu višak prihoda od proizvođača energije kada cijene porastu.
Francuska je željela da nuklearna energija, o kojoj se njezino energetsko tržište uvelike oslanja, bude uključena u CfD-ove, ali Berlin se bojao da Pariz želi svojoj industriji dati nepravednu konkurentsku prednost. Obje su strane postigle kompromis. U ustupku Francuskoj, ministri energetike su se složili da vlade "mogu odlučiti" primijeniti CfD-ove na ulaganja usmjerena na "značajno obnavljanje snage" postojećih proizvođača električne energije, za "povećanje njihovog kapaciteta ili produljenje životnog vijeka", prema konačnom nacrtu teksta koji je dobio POLITICO, baš kao i buduća energetska ulaganja. To bi Parizu, ali i drugim zemljama koje žele graditi nove nuklearke ili dograđivati stare, moglo omogućiti korištenje CfD-ova za produljenje životnog vijeka svojih starijih nuklearnih reaktora.
Ustupak Njemačkoj
Ali u znak ustupka Njemačkoj, zemlje su se također složile da CfD-ovi trebaju podlijegati određenim "pravilima dizajna" koje je odredila Europska komisija. Ta bi pravila trebala osigurati da svaka preraspodjela prihoda "ne stvara neopravdano narušavanje tržišnog natjecanja i trgovine na unutarnjem tržištu", navodi se u dokumentu, gdje CfD-ovi nisu predmet konkurentskih dražbi, što je ključno.
Vijeće se složilo da države članice mogu primijeniti ograničenje prekomjernih tržišnih prihoda od električne energije proizvedene od generatora s nižim graničnim troškovima kao što su obnovljivi izvori energije, nuklearna energija i lignit ('inframarginalni generatori') do 30. lipnja 2024., pod istim uvjetima kao i hitna mjera o inframarginalnim prihodima donesena 6. listopada 2022.
Ugovori za razliku
Prijedlog je dio šire reforme dizajna tržišta električne energije u EU-u koja također uključuje uredbu usmjerenu na poboljšanje zaštite Unije od manipulacije tržištem putem boljeg praćenja i transparentnosti (REMIT).
Vijeće se složilo da će države članice promicati prihvaćanje ugovora o kupnji električne energije, uklanjanjem neopravdanih prepreka i nerazmjernih ili diskriminirajućih postupaka ili naknada. Mjere mogu uključivati, između ostalog, jamstvene sheme koje podupire država po tržišnim cijenama, privatna jamstva ili objedinjenu potražnju za PPA-ovima.
Vijeće se složilo da dvosmjerni ugovori za razliku (dugoročni ugovori koje sklapaju javna tijela za potporu ulaganjima, koji nadopunjuju tržišnu cijenu kada je niska i traže od proizvođača da vrati iznos kada je tržišna cijena viša od određena granica, kako bi se spriječila prekomjerna neočekivana dobit) bio bi obvezni model koji se koristi kada je javno financiranje uključeno u dugoročne ugovore, uz neke iznimke.
Dvosmjerni ugovori za razliku odnosili bi se na ulaganja u nove proizvodne objekte na vjetar, solarnu energiju, geotermalnu energiju, hidroenergiju bez akumulacije i nuklearnu energiju. To bi omogućilo predvidljivost i sigurnost. Pravila za dvosmjerne CfD-ove primjenjivala bi se tek nakon prijelaznog razdoblja od tri godine (pet godina za offshore projekte povezane s dvije ili više zona nadmetanja) nakon stupanja na snagu uredbe, kako bi se održala pravna sigurnost za tekuće projekte.
Vijeće je dodalo fleksibilnost u pogledu načina na koji će se preraspodijeliti prihodi koje država ostvari kroz dvosmjerne CfD-ove. Prihodi bi se redistribuirali krajnjim kupcima, a mogli bi se koristiti i za financiranje troškova programa izravne potpore cijenama ili ulaganja u smanjenje troškova električne energije za krajnje kupce.
Mehanizam kapaciteta
Mehanizmi kapaciteta su potporne mjere koje zemlje članice mogu uvesti za nadoknadu elektrana kako bi se zajamčila srednjoročna i dugoročna sigurnost opskrbe električnom energijom. Vijeće se složilo ukloniti privremenu prirodu takvih mjera. Vijeće je uvelo odstupanje od postojećih zahtjeva u vezi s ograničenjima emisija CO2 za proizvođače kako bi dobili potporu iz mehanizama kapaciteta, pod strogim uvjetima i do 31. prosinca 2028.
Države članice također su se složile da je potrebno pojednostaviti postupke odobravanja mehanizama kapaciteta. Vijeće je predložilo izmjene usmjerene na pojednostavljenje postupka u postojećem okviru mehanizma kapaciteta. Također je od Komisije zatražio podnošenje detaljnog izvješća u kojem se procjenjuju daljnji mogući načini za pojednostavljenje postupka primjene mehanizama kapaciteta. Izvješće bi pratili prijedlozi za pojednostavljenje procesa tri mjeseca nakon stupanja uredbe na snagu.
Zaštita potrošača i dijeljenje energije
Vijeće je unijelo pojašnjenja u odredbe o zaštiti kupaca. Dogovoreno je jačanje zaštite potrošača uspostavljanjem slobodnog izbora opskrbljivača i mogućnosti pristupa dinamičkim cijenama električne energije, na određeno vrijeme i ugovorima s fiksnom cijenom, osim ako opskrbljivači ne nude fiksne ugovore i pod uvjetom da to ne smanjuje ukupnu dostupnost fiksnih ugovora.
Vijeće se složilo sa strožim pravilima nego prije za dobavljače u njihovim strategijama zaštite cijena kako bi zaštitilo kupce od varijacija na veleprodajnim tržištima. Složio se da će zaštititi ranjive kupce od isključenja postavljanjem sustava "opskrbljivača u krajnjoj nuždi" kako bi se osigurao kontinuitet opskrbe barem za potrošače iz kućanstva, ako takvi sustavi već ne postoje.
Također je dogovoreno da će svi kupci imati pravo na sheme dijeljenja energije (korištenje, dijeljenje i skladištenje vlastite energije) te da će se sva potrošačka prava proširiti na krajnje kupce uključene u sheme dijeljenja energije.
Pristupačne cijene energije tijekom krize
Prema sadašnjim pravilima, države članice mogu primjenjivati regulirane cijene za energetski siromašna i ranjiva kućanstva, te kao prijelaznu mjeru za kućanstva i mikropoduzeća bez obzira na to postoji li kriza cijena električne energije ili ne. Reforma dodaje privremenu mogućnost primjene reguliranih cijena, čak i ispod troškova, za mala i srednja poduzeća u vrijeme krize. Države članice ojačale su ulogu Vijeća u proglašavanju privremene regionalne krize ili krize cijena električne energije na razini Unije.
Izmijenili su i uvjete za proglašenje kriza cijena električne energije tako da se kriza može proglasiti kada se očekuje da će vrlo visoke prosječne veleprodajne cijene električne energije trajati najmanje šest mjeseci, a naglo povećanje maloprodajnih cijena električne energije nastaviti najmanje tri mjeseca.
