Pad cijena plina, povećana raspoloživost nuklearnih elektrana u Francuskoj i rekordno mala potražnja za električnom energijom za posljedicu imaju pad veleprodajnih cijena električne energije u Europi na najnižu razinu u dvije godine. U međuvremenu je iz postrojenja na obnovljive izvore, najviše iz hidroelektrana, prvi put potjecalo više od polovice ukupne europske proizvodnje električne energije. To su samo neki od naglasaka iz izvješća o europskom tržištu električne energije za drugo tromjesečje 2023. godine koje su pripremili analitičari tvrtke EnAppSys.
S padom potražnje na razine koje nisu zabilježene čak ni za vrijeme pandemije, proizvodnja električne energije u Europi pala je na rekordno nisku razinu od 596 TW h. To je ujedno najmanja tromjesečna proizvodnja zabilježena od 2015. godine. To je pak dovelo do pritiska na pad veleprodajnih cijena i ponovno uključivanje francuskih nuklearnih elektrana. Time je Francuskoj omogućeno povećanje neto izvoza električne energije u drugom tromjesečju ove godine za više od 400% u usporedbi s prethodnim tromjesečjem.
Pad cijena
Sve to doprinijelo je nastavku oporavka europskog tržišta električne energije od turbulentnih događaja u 2022. godini, pri čemu su cijene na nizozemskoj burzi plina TTF početkom lipnja pale na svega 22,63 EUR/(MW h). Ipak, one su ponovno porasle tijekom lipnja i dosegnule vrhunac od 41,10 EUR/(MW h) zbog održavanja u postrojenju za preradu plina Nyhamna u Norveškoj i predstojećeg zatvaranja plinskog polja Groningen u Nizozemskoj
Cijene emisija ugljika pratile su silazni trend tijekom cijelog tromjesečja, a cijena u Europskom sustavu trgovanja emisijama (EU ETS) koje su početkom travnja dosegnule najvišu razinu od 94,86 EUR/t sada su pale na najmanje vrijednosti, 77,11 EUR/t.
Ukupan trend pada veleprodajnih cijena plina doveo je do pada cijena električne energije. Cijene za dan unaprijed i sustavne cijene na raznim europskim tržištima često su bile negativne u vrijeme visokih razina proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, što je navelo europske burze na snižavanje praga negativne cijene, što je pak pokrenulo drugu dražbu za dan unaprijed na -500 EUR/(MW h).
Uloga obnovljivih izvora
Obnovljivi izvori najviše su doprinijeli europskom energetskom miksu u drugom tromjesečju ove godine, pri čemu je iz njih prvi put proizvodnja bila veća od 50% ukupne. Ta je iznos ujedno bio za 12 postotnih bodova veći od udjela obnovljivih izvora u prvom tromjesečju 2017. Pri tome je najviše otpadalo na hidroelektrane (19,2%), vjetroelektrane (15,8%) i sunčane elektrane (11,9%).
Taj rekord u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora pokazuje trend u sve više europskih zemalja koje pokušavaju 'ozeleniti' svoju elektroenergetiku. Kako se borba protiv klimatskih promjena zaoštrava, vjerojatno će sve više zemalja proizvoditi sve više energije iz obnovljivih izvora. Istodobno su trajno visoke cijene električne energije uzrokovale pad potražnje za električnom energijom u posljednjih nekoliko tromjesečja, dok je potražnja na mnogim tržištima manja nego u vrijeme pandemije, objavio je američki hidroenergetski portal 'HydroReview'.