Prosječne cijene električne energije za kućanstva u Europskoj uniji u drugoj polovini 2022. nastavile su naglo rasti u usporedbi s istim razdobljem u 2021. godini. Drugim riječima, prosječna cijena električne energije u promatranom razdoblju uvećana je s 23,5 eura na 28,4 eura za 100 kW h.
Prosječne cijene plina također su porasle u drugoj polovini 2022. u odnosu na isto razdoblje u 2021. godini - sa 7,8 eura na 11,4 eura za 100 kW h. Te su cijene najviše u evidenciji statističkog ureda EU-a Eurostata.
Nakon značajnog povećanja cijena koje je počelo prije ruske invazije na Ukrajinu, ali je naglo poraslo do drugog polugodišta 2022., iznosi na računima za električnu energiju i prirodni plin nedavno su pokazali znakove normalizacije, djelomično zbog politika i intervencija vlada EU-a. Naime, članice su se odlučile za različite mjere, poput smanjenja poreza i pristojbi, privremenih poreznih izuzeća za potrošače, ograničenja cijena, davanja paušalne potpore ili dodjele bonova krajnjim potrošačima, a neke su zemlje primjenjivale regulirane cijene, javlja Eurostat.
U usporedbi s drugom polovinom 2022., udio poreza u računu za električnu energiju naglo je pao s 36 posto na 16 posto (-18,3 posto), a u računu za plin s 27 posto na 14 posto (-15,8 posto), kod svih članica koje uvode državne naknade i subvencije ili smanjuju poreze i pristojbe kako bi se ublažili visoki troškovi energije. Te vladine mjere, snižavajući cijene energije za krajnjeg potrošača, opteretile su državne račune.
Mađarska, Bugarska i Malta
Cijene električne energije za kućanstva u drugom polugodištu 2022. u usporedbi s istim razdobljem u 2021. porasle su u svim članicama EU-a, osim Malte (smanjenje za tri posto izraženo u tamošnjem platnom sredstvu) i Nizozemske (smanjenje za sedam posto). Cijene na Malti su regulirane, dok nizozemska vlada podupire potrošače paušalnim iznosima i smanjenjem poreza.
Najveći rast zabilježen je u Rumunjskoj (za 112 posto), Češkoj (za 97 posto), Danskoj (za 70 posto), Litvi (za 65 posto) i Latviji (za 59 posto).
S druge pak strane, najmanji rast primjećuje se u Luksemburgu (za tri posto), Austriji i Njemačkoj (u obje zemlje za četiri posto), te Poljskoj i Bugarskoj (obje države s rastom od pet posto).
Izraženo u eurima, prosječne cijene električne energije za kućanstva u drugoj polovini prošle godine bile su najniže u Mađarskoj (10,8 eura za 100 kW h), Bugarskoj (11,5 eura) i Malti (12,8 eura), a najviše u Danskoj (58,7 eura), Belgiji (44,9 eura ) i Irskoj (42 eura).
Hrvatska kućanstva su u promatranom razdoblju prosječno plaćala 14,8 eura za 100 kW h električne energije, što je za 9,2 posto više u odnosu na isto razdoblje lani.
Švedska kućanstva
Između druge polovine 2021. i istog razdoblja u 2022. cijene plina porasle su u svih 27 zemalja EU-a.
Cijene plina (izražene u nacionalnim valutama) najviše su porasle u Češkoj (za 231 posto), Rumunjskoj (za 165 posto), Latviji (za 157 posto), Litvi (za 112 posto) i Belgiji (za 102 posto).
Pritom su zabilježena svega dva uvećanja ispod 20 posto – u Hrvatskoj za 14 posto te u Slovačkoj za 18 posto.
Izraženo u eurima, prosječne cijene plina za kućanstva u drugoj polovini 2022. bile su najniže u Mađarskoj (3,5 eura za 100 kW h), Hrvatskoj (4,5 eura) i Slovačkoj (4,9 eura). Naprotiv, najviše cijene plina plaćala su kućanstva u Švedskoj (27,5 eura), Danskoj (20,8 eura) i Nizozemskoj (19,3 eura).
Cijena prirodnog plina za kućanstva u Švedskoj bila je za 157 posto viša od prosječne cijene u EU-u. Međutim, korištenje prirodnog plina u toj zemlji vrlo je ograničeno.
