Desetak zemalja, uključujući Belgiju, Italiju, Poljsku i Sloveniju, učinile su pritisak na "značajno" snižavanje planirane granice Europske unije za cijene plina, dok se blok bori da postigne dogovor o toj mjeri. S prijedlogom - zanimljivo - nije zadovoljna niti Hrvatska, piše Reuters.
U najnovijem nacrtu prijedloga koji zemlje razmatraju EU članice gornja granica bi se pokrenula ako cijene premaše 220 EUR/MWh za pet dana na ugovoru za prvi mjesec u plinskom čvorištu Title Transfer Facility (TTF), a također budu 35 EUR viša od referentne cijene za ukapljeni prirodni plin (LNG) na temelju postojećih procjena cijena LNG-a. Ta predložena gornja granica je ispod granice od 275 eur/MWh koju je predložila Europska komisija, ali je 12 zemalja reklo da još uvijek nije dovoljno niska.
Pregovori vikendom
Zemlje EU-a održale su hitne pregovore u subotu dok pokušavaju postići dogovor o ograničavanju cijena na sastanku svojih ministara energetike u utorak 13. prosinca, ali države su i dalje podijeljene oko plana. Dužnosnik iz jedne zemlje članice EU rekao je da zemlje "smanjuju razlike" u svojim stajalištima, ali druge su rekle da je u subotu postignut mali napredak.
Diplomati će održati dodatne pregovore u ponedjeljak. Dvanaest od 27 država članica EU-a pustilo je u opticaj dokument u kojem se zahtijeva da gornja cijena bude "znatno" niža od posljednjeg kompromisa o kojem su zemlje pregovarale. "Tekst nije otišao dovoljno daleko prema onome što bismo mogli smatrati zadovoljavajućim kompromisom", rekli su.
Siromašniji protiv
Dokument, u koji je Reuters imao uvid, iznijele su Belgija, Bugarska, Hrvatska, Grčka, Italija, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Slovačka. Zemlje EU-a mjesecima su se prepirale oko toga hoće li ograničiti cijene plina, ali do sada nisu uspjele premostiti jaz između svojih različitih stajališta. Neki diplomati su skeptični da će dogovor biti postignut sljedeći tjedan i ističu da zemlje koje nisu zadovoljne najnovijim prijedlogom imaju dovoljnu potporu da blokiraju njegovo odobravanje.
Dok zemlje koje se zalažu za ograničenje kažu da bi ta mjera zaštitila njihova gospodarstva od visokih troškova energije, Njemačka - najveće europsko gospodarstvo i tržište plina - i Nizozemska usprotivile su se tome. Upozoravaju da bi to moglo poremetiti normalno funkcioniranje energetskih tržišta i odvratiti proizvođače plina od slanja prijeko potrebnog plina u Europu.
