Non-paper dokument predlaže da se mjera ograničavanja cijene ruskog plina (kojoj je hrvatska Vlada trenutačno sklona) zapravo primijeni podjelom Europe na crvenu zonu, koja izrazito ovisi o ruskom plinu, i zelenu zona, koja o njemu nije tako ovisna. U crvenoj zoni neslužbeno se spominje ograničavanje cijene plina nešto veća od 35 EUR/MWh ili čak do 50 EUR/MWh kao željeni cilj. Trenutačne cijene na burzi kreću se oko 230 EUR/MWh. U crvenoj zoni završile bi zemlje srednje i istočne Europe. Pritom treba znati da je ruski predsjednik Putin i danas ponovio da ne pristaje na ograničavanje cijena plina i nafte te da će ih u tom slučaju potpuno prestati izvoziti.
Novi benchmark za LNG
Još jedna ideja koja kola Europskom komisijom, iz neslužbenih izvora piše Večernjak, je stvaranje novog "benchmarka", referentne vrijednosti za cijene plina u Europi - uz postojeću nizozemsku burzu TTF ideja je da se stvori referenca na cijenu LNG-a u Europi, jer se u posljednje vrijeme događa da cijena LNG-a znatno odstupa i trenutačno je 30-ak posto niža od referentne vrijednosti na TTF-u. TTF index utječe i na područja koja nemaju LNG terminale pa bi na tim područjima plin mogao biti jeftiniji radi oslanjanja na LNG koji nije ruskog podrijetla.
Iz non-papera koji kruži u Bruxellesu doznaje se da bi alternativni benchmark za LNG mogao poboljšati situaciju, a od takve bi ideje koristi mogla imati i Hrvatska. Države koje se oslanjaju na LNG terminale bilježe i 30-ak posto niže veleprodajne cijene na svojim hubovima nego na TTF-u.
Opasno ograničavanje cijene ruskog plina
Politico piše da je Njemačka skeptična oko uvođenja ograničavanja cijena na ruski plin, te da bi se države trebale koncentrirati na oporezivanje ekstra profita energetskih kompanija, za što se zalaže tročlana njemačka koalicija na vlasti. Francuska i Poljska žele "price-cap", koji bi se proširio na sav plin koji pristiže na stari kontinent. Njemčka se boji da bi ograničavanje cijena dovelo do potpunog prestanka opskrbe ruskim plinom, posebno zemljama središnje Europe koje plin dobivaju iz Turskog toka.
S tim se slažu i neki EU diplomati. Rusija je Europi osiguravala oko 40% plina, a sada je to manje od 10%, jer su tokovi u utorak bili 78% manji nego u isto vrijeme lani, prema think tanku Bruegel. Prvi čovjek RWE-a Andre Stracke upozorio je da bi Europa trebala "zakočiti" potražnju za energentima kako bi riješila energetsku krizu jer se ne može dugo nositi s tako velikim cijenama plina.
