Opskrbljivači plinom iščekuju kada će Hrvatska energetska regulatorna agencija objaviti odluku o iznosu tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom od 1. listopada. Ta cijena u skladu je s predmetnom proljetnom Metodologijom u kojoj je mijenjan način određivanja troška nabave plinom. Pošto je formula za izračun cijene javno dostupna i vezana je za povijesne cijene plinske burze TTF od 1. do 30. lipnja tekuće godine, opskrbljivači su napravili svoje kalkulacije. Očekuje se da će krajnja cijena plina koju će plaćaju kućanstva od listopada porasti za vrlo visokih cca. 27%, uslijed rasta cijene plina. Za prosječno kućanstvo koje se grije i kuha na plin to bi značilo godišnje povećanje računa za 140 eura ili 11 eura mjesečno. Po cijenama plina Zagreb je sedmi od kraja tablice u proširenoj listi europskih metropola.
U Hrvatskoj cijena energije (plina) čini čak 80 % krajnje cijene koju plaćaju kućanstva, što je iznimno visok omjer koji je vidljiv još jedino u Luksemburgu (84 %) te Beogradu (76 %) i Kijevu (78 %).
Takva struktura cijene odražava veliki pritisak države na cijene energije kroz maksimalno smanjivanje svih opterećenja, ni bi li plin ostao vrlo priuštiv, prigušivanjem marži distributera plina i napose umanjivanjem državnih prihoda, kroz smanjeni PDV na 5%. Međutim, pitanje je što će se događati od listopada, do kada vrijede mjere iz Uredbe za otklanjanje poremećaja na domaćem tržištu energije kojima država subvencionira plin i električnu energiju građanima.
Pripetavanje minijaturnim maržama
Državni tajnik Ivo Milatić u svibnju je izjavljivao da će krajnje cijene plina građanima čak biti i nešto niže jer se očekuje da će cijene u listopadu biti niže, što nije točno Milatić se možda referirao na činjenicu da je u kontroverznom natječaju za javnu uslugu opskrbe plinom ponešto smanjena marža opskrbljivača. Međutim, njihova marža je toliko mala da je njezin utjecaj na krajnju cijenu posve zasjenjen velikim rastom ulazne cijene plina, koja će s postojećih 26,4 eura/MWh porasti na 37,5 eura/MWh. Toliki rast energenta dovest će do 27-postotnog rasta krajnje cijene plina. Ako država namjerava cijene plina nastaviti subvencionirati za to joj neće biti potrebna ogromna sredstva. U Hrvatskoj se povijesno politički mir s cijenama energije kupuje subvencijama. One uvijek padaju na teret poreznih obveznika, ali bitno je da to javnost uglavnom ne percipira.
Za početak bi bilo dobro da HERA prije zakonskog roka objavi cijenu plina u javnoj usluzi od 1. listopada 2024. do 30. rujna 2025.. Prema Metodologiji iz svibnja rok za to joj je vrlo kasno – najmanje deset dana prije početka regulacijske godine. Dakle, HERA teoretski može objavu tog podatka premjestiti sve do 20. rujna, do kada država može već smisliti što učiniti s krajnjom cijenom plina – nastaviti subvencije ili izložiti Vladu nepopularnom potezu radikalnog rasta cijene plina, ali i električne energije.
Kupci trebaju biti informirani
Svakako ima razloga da se o tome govori i ranije, kako bi kupci bili bolje informirani. Npr. jedan razlog je tržišna utakmica u opskrbi koju HERA svim nedavnim potezima želi potaknuti. Čak 99% kupaca plina u Hrvatskoj je u javnoj usluzi. Dakle, može se reći da tržište praktički ne postoji, što prema EU-u ne izgleda dobro.
Naime, u lipnju je iz drugog pokušaja napravljen izbor novih opskrbljivača u obvezi javne usluge do 2027., pri čemu je Međimurje plin osvojio opskrbu cca 235.000 kućanstava, a GPZ Opskrba je stavljena u poziciju da tržište pokušava osvojiti tržišnom ponudom. Dakle, opskrbnom maržom još manjom od one koju su ponudili Međimurci. Treba znati da se tu ponude razlikuju u centima, što je jedan od argumenata zbog kojeg mnogi igrači na tržištu uopće propituju opravdanost postojećeg tržišnog modela.
HERA-in natječaj i bitka centima
Propozicije HERA-inog natječaja su postavljene tako da je Međimurje plin trebao odustati od javne usluge na domicilnom području da bi pokušao osvojiti Zagreb. Zato su u Međimurje plinu, na čijem opskrbnom području će javnu uslugu pružati E.On, već krenuli u tržišnu bitku za tamošnje kupce. U njoj su prema javno dostupnim podacima privukli 7.000 kupaca ili otprilike četvrtinu ukupnog broja kupaca. Očekuje se da će i GPZ Opskrba ubrzo krenuti u bitku za Zagrepčane boljom ponudom od Međimurje-plina, što bi moglo zakomplicirati situaciju novom opskrbljivaču. GPZ Opskrbi ulaskom Međimurje plina prijeti gubitak prihoda na razini 92 mil. eura tako da je pitanje trenutka kada će tvrtka krenuti snubiti kupce.
HERA je nedavno objavila tarifni kalkulator kojom želi potaknuti kupce da uspoređuju tržišne ponude, da se potakne tržište na razini kućanstava. Opskrbljivače su pozvali da izađu sa svojim ponudama usluge opskrbe da kalkulator zaživi, što se još nije dogodilo. No, treba znati i da kalkulator neće dati aproksimativnu krajnju mjesečnu cijenu koju kupac može platiti, jer nije tako zamišljen.
U svakom slučaju, ima smisla da HERA i prije krajnjeg roka objavi cijenu plina koja ionako dominantno utječe na krajnju cijenu koju će platiti građani. Pošto je cijenu plina ionako lako izračunati po formuli iz Metodologije – a drugi elementi za krajnju cijenu nemaju toliko jako težište - samo je politika razlog da se prešućuje da bi cijena energije građanima trebala značajno porasti. Osim ako ne 'uleti' populistički spasitelj, kao do sada.
