Ukrajina još nije postigla konačni dogovor s Azerbajdžanom o tranzitu azerbajdžanskog plina kroz ukrajinski plinski transportni sustav (GTS) nakon što koncem 2024. istekne tranzitni ugovor s Gazpromom, koji Kijev ne želi produžiti. To je izjavio šef ukrajinskog Naftogaza Aleksej Černišov u intervjuu za Liga.net.
Prema njegovim riječima, GTS je jedno od ključnih sredstava države koje bi trebalo raditi na osiguravanju pristupa tržištu u budućnosti, "kada Ukrajina postane izvoznik plina". No opravdano se u stručnim krugovima postavlja pitanje statusa ukrajinske plinske transportne mreže koja bi u sklučaju nekorištenja mogla biti i otpisana, jer neće biti ugovorenog transporta kroz nju.
Što će biti s praznim plinovodima
“Nemamo pravo suspendirati ovaj sustav. Jer ako to zaustavimo, europsko tržište će se za nekoliko godina preorijentirati na druge dobavljače. Zapravo, tražimo alternativna rješenja. Primjerice, obratili su nam se biznisi iz Azerbajdžana, konkretno tvrtka Socar. Ali konačnog rješenja još nema i prerano je o tome govoriti”, istaknuo je Černišov. Ako neće biti ruskoga plina, zapad će morati kupovati više LNG-a što će stvoriti pritisak na cijenu plina na burzama vrlo brzo.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u intervjuu za Bloomberg da Ukrajina istražuje mogućnost transporta azerbajdžanskog plina preko svog teritorija u EU nakon što istekne ugovor o tranzitu s Gazpromom. Otprilike polovina ukupnih količina plina iz Rusije transportira se kroz ukrajinski teritorij, a riječ je bilo o 13,7 mlrd. m3 2023.
Mediji u Azerbajdžanu pišu da zapad problem kupovine tamošnjeg plina simplificira i nepotrebno politizira pišući da Azerbajdžan radi u korist Kremlja, što je suludo jer azerbajdžanski plin bi trebao zamijeniti ruski. Naglašavaju da se plin mora ugovoriti i prije nego što se crpi, a te naglašavaju da će proizvodnju povećavati samo prema dugoročnim ugovorima. Uz to, otvaranje novog izvoznog smjera predstavlja tehnički i politički izazov, a razmatra se korištenje velikih ukrajinskih skladišta plina.
Virtualna vs. fizička trgovina
Za Ukrajinu postoje određene koristi od nastavka transporta ruskog plina. Mehanizmi su najbolje opisani kao "virtualni revers" i "virtualni transport" omogućili su Ukrajini da zadrži fizičke zalihe plina čak i kada je prestala kupovati plin od Gazproma i prešla na kupnju od europskih trgovaca. Čak i sada, kada Ukrajina zbog rata troši znatno manje plina, a vlastita nalazišta su joj gotovo dovoljna za potrebe, ovaj je sustav koristan.
Bez opskrbe plinom iz Rusije, Ukrajina bi morala modificirati svoj plinovodni sustav i drugačije ga tehnički voditi, što je izazovno. Situacija će se još više zakomplicirati ako se ukrajinsko gospodarstvo oporavi i potražnja za plinom poraste. Bez ruskog plina koji prolazi kroz zemlju, Ukrajina bi morala kupovati plin od Austrije, plaćati njegov tranzit kroz Slovačku, a zatim organizirati njegovu isporuku od zapadne granice do središta zemlje gdje je koncentrirana potrošnja. Po istoj europskoj burzovnoj cijeni plina koju Ukrajina trenutačno plaća, fizičko preokretanje toka koštalo bi 30-40 USD više za 1000 kubičnih metara nego što je slučaj s virtualnim preokretom opskrbe.
Šteta za obje države
Gazprom će prestankom izvoza preko Ukrajine izgubiti cca 7 do 8 mlrd USD ili 15% od ukupnih prihoda na prodaji plina koji iznose 48 mlrd. USD. Tu je i ruski problem potencijale odštete kupcima za dugoročne ugovore, a neki sežu i do 2040., no to bi se moglo riješiti time što bi Ukrajina zatvorila transportnu rutu i proglasila force majeure (višu silu) tada pitanja odštete ne bi bilo.
Pregovora o nastavku ugovora s Gazpromom nema, a ratne aktivnosti su pojačane. Analitičari upozoravaju da će prestanak transporta ruskog plina preko Ukrajine naštetiti objema državama - Ukrajini i Rusiji. Glavni kupci ruskog plina su Slovačka, Mađarska, Italija i Austrija. Slovački premijer Robert Fico, koji je jedva izbjegao smrt u atentatu, sugerirao je da ugovor o transportu plina preko Ukrajine umjesto ukrajinskog GTS-a zaključe europske kompanije koje bi za točku isporuke imale granicu s Ukrajinom.
Rystad Energy je procijenio da bi ruski plin Europa trebala dobivati alternativnim rutom, odnosno da će Europi trebati 7,2 mlrd. m3 LNG-a da zamijeni ruski plin koji dolazi iz smjera Ukrajine. Procjenjuju da bi se poteškoće s opskrbom mogle pojaviti prije nego što se očekuje, baš kako je OMV naglasio u svibnju.
