Uskoro studija izvodljivosti
Salkić je kazao kako će natječaj za izradu studije izvodljivosti biti raspisan već idućeg tjedna, a studija izvodljivosti, kao i utjecaja na okoliš, te idejni projekt trebali bi biti gotovi do kolovoza iduće godine. Cilj je da novi plinovod profunkcionira najkasnije 2023. godine.
Riječ je o provedbi projekta 'Južna interkonekcija', kojega je Federacija BiH odavno definirala kao svoj strateški interes. To znači gradnju plinovoda od Zagvozda u Hrvatskoj ka Posušju u BiH i dalje ka Travniku, s posebnim odvojkom za Mostar, piše Tportal.
Hrvatskoj je preostalo izgraditi poveznicu plinovoda od Splita do Zagvozda u dužini od oko 60 kilometara.
Trasa od Zagvozda do Trvanika duga je 114 kilometara, a dodatnih 46 kilometara plinovoda treba izgraditi kao odvojak za Mostar.
Procjena je kako će gradnja stajati oko 100 milijuna eura, a cjelokupan bi se iznos financirao povoljnim kreditima EBRD-a namijenjenim jačajanju infrastrukture u državama zapadnog Balkana. Za Hrvatsku bi to znači moguće povećanje konzuma plina pa samim tim i veću iskoristivost uglavnom neiskorištenog plinovoda u Dalmaciji. Susjedna država za sada troši zanemarive količine plina.
Republika Srpska i Turski tok
No, Republika Srpska je blokirala taj projekt, koji je od nacionalnog interesa. Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije Republike Srpske zaključilo je da projekt 'nije prioritet za RS', a odbacila ga je pozivajući se na ocjenu kako je protuzakonito da u takvom projektu sudjeluju ministarstva u BiH na državnoj razini. Srbija već najavljuje da će Republiku Srpsku plinski povezati sa Srbijom i to kroz odvojak plinovoda Turski tok koji se već gradi u Srbiji, a donijet će velike količine ruskog plina u zemlju.
Ministar rudarstva i energetike Srbije Aleksandar Antić izjavio je da će projekt “Turskog toka” imati nekoliko izlaznih tačaka iz Srbije, a da se kao njegov nastavak planira izgradnja trase Beograd-Banja Luka.
