Nakon vrlo dugog sušnog razdoblja, pojavila se nada za dva najveća makedonska jezera, posebno za Prespansko jezero. Razina Ohridskog jezera porasla je za 18 centimetara u samo nekoliko dana, što je 29 centimetara iznad minimalne dopuštene kote od 693,10 metara nadmorske visine. Donedavno su velike površine jezerske obale bile na suhom. U ohridsko-prespanskoj regiji u jednom tjednu palo je 91 milimetar kiše. Ova količina vode više je nego dobrodošla jer uravnotežuje vodostaj jezerskih ekosustava, osvježava priobalni pojas, ali i povećava fond podzemnih voda kojima se jezera hrane, kažu ekolozi.
"Godina 2023. bila je okarakterizirana kao najsušnija godina s 24 milimetra kiše u istom razdoblju, dok je 2025. godina donijela najveću količinu oborina u posljednjih pet godina. Sve to ukazuje na činjenicu da se regija suočava s nestabilnim klimatskim uvjetima koji doprinose degradaciji ekosustava i smanjenju vodostaja jezera", kaže ekolog Konstantin Zdraveski.
Oscilacije ukazuju na nestabilan klimatski režim s ekstremnim sušnim razdobljima nakon kojih slijede obilne kiše. Iako oborine donose stvarne ekološke koristi, one dugoročno ne rješavaju probleme s kojima se regija suočava, dodaje on.
"Zato država mora poduzeti konkretne aktivnosti, poput uvođenja monitoringa otpadnih i ostalih voda iz biološkog i ekološkog aspekta, ali i implementirati holistički pristup Ohridsko-Prespanskoj regiji, jer je ovaj hidrološki sustav jedna cjelina, a mi interveniramo stihijski i neorganizirano u pojedinim područjima", kaže Zdraveski.
Porast na Prespanskom jezeru
Nakon nekoliko godina, po prvi put bilježi se i porast razine Prespanskog jezera. Posljednjih godina jezero bilježi alarmantno smanjenje vodostaja. Procjene pokazuju da, ako se ovaj trend nastavi, za 40–50 godina od jezera će ostati samo nekoliko većih udubina – tri na makedonskoj i jedna na grčkoj strani.
"Prema mjerenju od 11. studenog, vodostaj Prespanskog jezera bio je 840,88 metara, dok je mjerenje od 25. studenog pokazalo 841,20 metara. To znači da je, kao posljedica nedavnih oborina, vodostaj porastao za 32 centimetra", kaže Ajman Maala, voditelj sektora za zaštitu okoliša u Općini Resen.
Prema Maali, stanje kvalitete i kvantitete voda, ne samo u Prespanskom jezeru nego u cijelom slivnom području, daje nadu za spas jezera koje je na rubu nestanka s karte prirodnih jezera.
Stručnjaci smatraju da problem kvalitete i količine voda u Prespanskom jezeru nije uzrokovan samo klimatskim promjenama i prirodnim pojavama. Prema hidrološkoj studiji iz 2014. godine, Prespansko jezero godišnje gubi 54 milijuna kubnih metara vode. Prespansko i Ohridsko jezero međusobno su prirodno povezani. Stoljećima se, prirodnim putem ispod planine Galičice, nalaze ponori kroz koje se voda iz Prespanskog ulijeva u Ohridsko jezero. Zato će negativno stanje Prespanskog jezera dugoročno utjecati i na Ohridsko jezero.
