Kako se temperature penju iznad 30 stupnjeva, povećava se i potreba za hlađenjem. Bečka energetska tvrtka Wien Energie zato je proširila svoju centralu za daljinsko hlađenje na Glavnom kolodvoru u Beču i stavilo je u puni pogon. Centrala sada radi s 26 MW rashladnog učina, što odgovara otprilike učinku 7.000 klima-uređaja.
Uz Glavni željeznički kolodvor u 10. gradskom okrugu Favoriten brojni uredi, hoteli i apartmani na tom području također će imati koristi od povećanja kapaciteta centrale, priopćeno je iz Međunarodnog ureda Grada Beča.
Kako je rekao Peter Hanke, član bečkog poglavarstva za financije, gospodarstvo i bečkog gradskog koncerna Wiener Stadtwerke, u Beču se sve više oslanjaju na klimatski prihvatljivo daljinsko hlađenje kako bi održivo smanjili potrebu za energijom i emisiju CO2 te poboljšali kvalitetu života u velikom gradu.
Dvije dizalice topline
Otkako je 2013. godine puštena u rad s pet kompresijskih rashladnih uređaja koje napaja ekološka električna energija, centrala je proširena na još jedan kompresijski te apsorpcijski rashladni uređaj koji radi na otpadnu toplinu. Osim toga, ugrađene su dvije dizalice topline koje višak otpadne topline pohranjuju u sustav daljinskog grijanja.
Kako objašnjava Michael Strebl, predsjednik Uprave Wien Energieja, potreba za klimatski prihvatljivim rješenjima za hlađenje raste s porastom temperatura. Grad Beč će uložiti oko 90 milijuna eura u ekološki prihvatljivu rashladnu tehnologiju do 2027. godine.
Sustav koristi izmjenjivač topline za pretvaranje otpadne topline nastale tijekom procesa hlađenja u klimatski prihvatljivu toplinu i toplu vodu za oko 2.500 kućanstava. Ova kombinacija štedi oko 50 posto CO2 u usporedbi s konvencionalnim klima-uređajima i proizvodi daljinsko grijanje gotovo bez emisija.
Dvjestotinjak zgrada
Osim centrale na Glavnom željezničkom kolodvoru, Wien Energie upravlja sa šest drugih centrala za daljinsko hlađenje te je izgradilo prsten za daljinsko hlađenje oko središta grada. Sustav dug oko 30 kilometara tako na klimatski prihvatljiv način hladi dvjestotinjak zgrada, a brojka je u neprestanom porastu.
Očekuje se da će se do 2030. kapacitet daljinskog hlađenja gotovo udvostručiti s 220 na 370 MW rashladnog učina pokrivajući površinu od 7,3 milijuna četvornih metara.
Među zgrade koje se opskrbljuju centralnim hlađenjem spadaju Sveučilište u Beču, Narodna banka, Opća bečka bolnica, zgrada austrijskog parlamenta, gradska vijećnica, bečki muzej za primijenjene umjetnosti MAK, poslovni kompleks Austria Campus, bečka Državna opera, kao i brojni hoteli i stanovi u novogradnjama.
