Od sljedeće godine zgrada gradske vijećnice u Beču za hlađenje zraka u prostorijama koristit će sustav daljinskog hlađenja. Očekuje se da će se tako potrošnja energije smanjiti za 70%, a emisije ugljičnog dioksida za 50% u odnosu na primjenu do sada uobičajenih sustava klimatizacije u zgradama. Rashladni učin ugrađenog sustava pri tome odgovara onom od čak 400 klima-uređaja.
Do sada je više od 140 zgrada u Beču priključeno na sustav daljinskog hlađenja koji razvija gradska energetska tvrtka Wien Energie. Tvrtka će u takav način hlađenja i klimatizacije u glavnom gradu Austrije do 2026. godine uložiti 90 mil. eura. Projekt u gradskoj vijećnici izvodi se u suradnji s bečkom gradskom službom za izgradnju i upravljanje zgradama (MA 34) i u proteklim mjesecima stvoreni su svi preduvjeti za prelazak vijećnice na sustav daljinskog hlađenja. Tako su do sada postavljene sve potrebne cijevi, a sljedeći korak je zamjena dosadašnjih, zastarjelih uređaja za hlađenje.
Središnji dio sustava daljinskog hlađenja je rashladno postrojenje gdje se priprema rashladni medij, tj. hladi rashladna voda na odgovarajuću temperaturu (5 - 6 °C). Pri tome se, osim električne energije, koristi i toplinska energija koja potječe i iz spalionica otpada. Ohlađena voda potom se distribuira izravno do potrošača gdje se predaje uređajima za hlađenje (ventilokonvektorima, sustavu površinskog hlađenja i sl.).
Od važnijih zgrada u Beču do sada su na sustav daljinskog hlađenja prešli Sveučilište u Beču, Austrijska narodna banka, Bečka opća bolnica, hotel ˙Palais Hansen Kempinski´ i poslovni neboder ´Ringturm´, objavio je Inozemni ured Grada Beča.
