Nedavna istraživanja otkrivaju da dijelovi Antarktika doživljavaju alarmantne stope ozelenjavanja zbog ekstremnih vrućina. Znanstvenici su analizirali satelitske snimke kako bi procijenili razinu vegetacije na Antarktičkom poluotoku, koji se zagrijava znatno brže od globalnog prosjeka.
Studija, koju su proveli istraživači sa sveučilišta Exeter i Hertfordshire, zajedno s British Antarctic Survey, pokazuje da se biljni svijet - prvenstveno mahovina - povećao više od deset puta u posljednja četiri desetljeća. Godine 1986. vegetacija je pokrivala manje od 0,64 km2 Antarktičkog poluotoka, no do 2021. to se područje proširilo na gotovo 8 km2, na kontinentu koji ima 13,66 mil. km2. Stopa ozelenjavanja ubrzala se za više od 30% između 2016. i 2021., unatoč tome što je krajolik još uvijek pretežno snijeg, led i kamen.
Antarktika, poznata kao najhladnije mjesto na Zemlji, nedavno se suočila s ekstremnim vrućinama. Ovog su ljeta određene regije zabilježile temperature do 10 stupnjeva Celzija iznad normale, dok su u ožujku 2022. temperature skočile za čak 21 stupanj iznad prosjeka, što su brojke bez presedana za taj kontinent.
Što više poluotok postane zelen, to će se formirati više tla, stvarajući povoljnije okruženje za invazivne vrste, koje bi mogle predstavljati prijetnju autohtonim divljim životinjama.
Ovaj trend ozelenjavanja također utječe na sposobnost poluotoka da reflektira sunčevo zračenje. Tamnije površine apsorbiraju više topline, potencijalno pogoršavajući proces zagrijavanja. Iako ti utjecaji mogu biti lokalizirani, mogli bi pridonijeti daljnjem rastu biljaka kako se klima nastavlja zagrijavati.
Matthew Davey, izvanredni profesor fiziološke ekologije u Škotskom udruženju za znanost o moru, opisao je studiju kao značajan napredak u razumijevanju biljnog života na Antarktici. Primijetio je da bi stvarna površina povećane vegetacije mogla biti čak i veća od prijavljene, budući da je studija primarno otkrila veća polja mahovine, zanemarujući druge vrste vegetacije poput lišajeva, trave i snježnih algi.
