Kohezijski fond ovaj tjedan slavi 30. rođendan, a u tri desetljeća iz njega je uloženo gotovo 179 milijardi eura u ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju Europske unije.
Kohezijski fond osnovan je Ugovorom iz Maastrichta kao nužna nadopuna jedinstvenom tržištu. Kao instrument kohezijske politike Fond služi za potporu ulaganjima u prometnu infrastrukturu te u zaštitu klime i okoliša. Među glavnim su ciljevima poboljšanje vodoopskrbe i obrade otpada, energetska učinkovitost, energija iz obnovljivih izvora te cestovna i željeznička infrastruktura, priopćeno je iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Fond je uglavnom namijenjen članicama čiji je bruto nacionalni dohodak (BND) manji od 90 posto prosjeka EU-a kako bi se potaknula konvergencija među europskim gospodarstvima.
Potpore iz Kohezijskog fonda, kao i drugo financiranje u okviru kohezijske politike, pridonijeli su povećanju nacionalnih dohodaka zemalja korisnica. Irska i Španjolska bile su prve zemlje čiji je BND premašio prag od 90 posto prosjeka EU-a.
Strateške zalihe vode
Iz Kohezijskog fonda financiraju su veliki, prepoznatljivi projekti koji preobražavaju cijele regije i gradove te im pomažu da dostignu ostatak EU-a.
Na primjer, sredstvima Fonda 1998. potpomognuta je izgradnja mosta 'Vasco da Gama' u Lisabonu, koji je sa svojih 12,3 km najduži most u EU-u. Vrijedi spomenuti i projekt 'Alqueva Dam' na rijeci Guadiana na jugu Portugala; tom je branom stvorena jedna od najvećih strateških zaliha vode u Europi.
Fond je imao važnu ulogu i u razvoju transeuropske prometne mreže (TEN-T). Zahvaljujući potpori iz Fonda izgrađeno je i nadograđeno 7 800 km cesta u mreži TENT-T i 3 650 km željezničkih pruga, što je zahtijevalo i izgradnju akvedukta i tunela.
Sredstvima Fonda financira se najdulji željeznički tunel u jugoistočnoj Europi, koji se upravo gradi u Bugarskoj, na relaciji Elin Pelin – Vakarel – Kostenets.
Nadalje, iz Fonda se djelomice financirao drugi željeznički kolosijek između Kopra (glavne slovenske luke na Jadranu) i Divače, koji će znatno povećati teretni kapacitet i osigurati povezanost s austrijskom željezničkom mrežom.
Baltičko-jadranski koridor
U Španjolskoj je Kohezijski fond pomogao u izgradnji moderne mreže brzih vlakova. Pruga za velike brzine Madrid – Barcelona – francuska granica, ukupne duljine 804 km, jedna je od glavnih komunikacijskih osi između Španjolske i ostatka Europe.
Zahvaljujući sredstvima Fonda, željezničkom prugom Varšava – Gdynia poboljšao se putnički prijevoz na baltičko-jadranskom koridoru, a između velikih poljskih gradova prometuju moderne željezničke kompozicije.
Iz Fonda se ulagalo u održivi javni prijevoz u gradovima, primjerice, u podzemne željeznice u Varšavi, Budimpešti, Bukureštu, Sofiji i Pragu. U Bratislavi je s pomoću sredstava Kohezijskog fonda izgrađena i tramvajska linija Petrzalka s prepoznatljivim mostom.
Osim toga, ključna je bila uloga Fonda u izgradnji zračnih luka kako bi se bolje povezale članice koje su pristupile EU-u 2000-ih: neki od primjera su zračne luke Tallinna, Varšave, Wrocława i Rzeszowa.
Recikliranje komunalnog otpada
Sredstvima iz Fonda podupiru se ulaganja u infrastrukturu, a rezultati su među ostalim opskrba čistom vodom za piće za šest milijuna ljudi i postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda za 10,5 milijuna ljudi. Potpora iz Fonda omogućila je recikliranje 4,2 milijuna tona komunalnog otpada.
Projekt od velike ekološke važnosti za zeleno i održivo gospodarstvo je postrojenje za obradu otpada u Alexandroupolisu u Grčkoj, koje je omogućilo 60-postotno smanjenje otpada prikupljenog u četiri općine prefekture Rodopi i dvije općine prefekture Evros, a time se poboljšala kvaliteta života tisuća građana.
Infrastrukturom za pročišćavanje otpadnih voda na jugu Malte i upravljanjem vodama za najveće aglomeracije u Latviji poboljšano je pročišćavanje otpadnih voda i kvaliteta vode za piće za građane.
U području čiste energije Kohezijski fond je u Litvi osigurao potporu za uvođenje tehnologija koje koriste energiju iz obnovljivih izvora za proizvodnju električne energije za gotovo 20 000 kućanstava.
Sredstva iz Fonda uložena su u projekte zaštite od šumskih požara za 8,3 milijuna ljudi i sustave zaštite od poplava za 11,4 milijuna ljudi. Na primjer, izgrađen je sustav i spremnik za zaštitu od poplava u gornjem slivu rijeke Tise u Mađarskoj.
