Na klimatske promjene potrebno je stalno prilagođavanje

Društvo za oblikovanje održivog razvoja u suradnji sa Sporazumom gradonačelnika organiziralo je 23. ožujka ove godine nacionalnu radionicu za jedinice lokane samouprave o izradi i implementaciji Akcijskih planova energetski i klimatski održivog razvoja (SECAP). Kako je pri tome pojasnila Maja Bratko iz DOOR-a, SECAP je "... tehnički, politički, ali i komunikacijski dokument - jer se njime promovira djelovanje u cilju smanjenja klimatskih promjena, a donosi ga tijelo jedinice lokalne samouprave. U SECAP-u se daje pregled potrošnje energije, emisije stakleničkih plinova, definiraju se mjerljive aktivnosti za smanjenje emisija itd."

Govornici na tom stručnom skupu istaknuli su važnost borbe protiv klimatskih promjena i prilagodbe njima. Tako je Branka Pivčević Novak, voditeljica Službe za opću politiku zaštite klime u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja rekla je da će, ako se nastave provoditi politike bez ambicija i intervencija u emisije stakleničkih plinova, do kraja stoljeća temperatura narasti 2,5 °C. "Hrvatska spada u mediteranski bazen država koji se zagrijava 20% brže nego ostatak svijeta. To utječe na sigurnost hrane, vode, suše, a u Hrvatskoj su opaženi jači toplinski valovi i smanjenje dostupnosti pitke vode," naglasila je.

Da gradovi nisu spremni na ono što donose klimatske promjene, smatra Daniel Rodik, stručnjak za energetiku i klimu iz tvrtke SENSUM i napominje: "Područje je šire od samog ublažavanja, a cilj je napraviti konkretan SECAP za svaki grad. Problem je dinamičan – ako danas napišemo strategiju prilagodbe klimatskim promjenama s nizom ranjivosti za cijelu Hrvatsku, stalno bi ju trebalo ažurirati, jer se to konstantno mijenja. Ne možemo reći da smo se pripremili na klimatske promjene – mi se stalno moramo prilagođavati klimatskim promjenama. To je proces koji će trajati, a donošenje dokumenata mora pratiti brza provedba i praćenje aktivnosti."

Pomoćnica pročelnice za strategijsko i prostorno planiranje Grada Zagreba Irena Matković naglasila je kako Zagreb već osjeća utjecaje promjene klime, a prof. dr sc. Ivana Herceg Bulić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu rekla je da se ni Zemlja, baš kao ni gradovi, ne zagrijavaju podjednako. "Svi klimatski modeli pokazuju da je Mediteran vruća točka i da se zagrijava brže od prosjeka Zemlje. Prema istraživanjima možemo očekivati da će klima u budućnosti biti sve ekstremnija, što će utjecati na sve djelatnosti ljudskog života i na ekosustave. U gradovima se često javljaju posebni klimatski uvjeti u kojima se javljaju urbani toplinski otoci. U urbanoj klimi miješaju se različiti utjecaji, a istraživanje je pokazalo da i u Zagrebu temperature rastu. Zagreb spada u vlažnu, umjereno toplu klimu - a došlo je do promjene u umjereno toplu klimu s vrućim ljetima. Na Puntijarci, koja je planinska klimatska postaja, klima je bila karakterizirana kao vlažna snježno šumska klima, a danas je vlažna umjereno topla klima," upozorila je. Također je najavila kako se u budućnosti može očekivati porast globalnog zatopljenja i zaključila: "Što god učinili u gradu - koliko god ga zazelenili, doprinos globalnog zatopljenja će to nadjačati!"