U okviru Fonda za modernizaciju ovaj tjedan je isplaćeno 2,17 milijardi eura za 19 odabranih projekata za modernizaciju energetskih sustava u devet članica Europske unije. Ta će ulaganja pomoći zemljama EU-a s nižim dohotkom da ostvare svoje klimatske i energetske ciljeve za 2030., smanjit će emisije stakleničkih plinova u energetici, industriji i prometu te poboljšati energetsku učinkovitost.
Financiraju se prihodima iz sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a). Od njegova pokretanja 2021. isplaćeno je ukupno 9,68 milijardi eura prihoda od ETS EU-a kako bi se članicama pomoglo da ubrzaju zelenu tranziciju, izvijestila je Europska komisija.
Nakon ulaganja najavljenih u lipnju u iznosu od 2,49 milijardi eura za 31 projekt, isplatom dodatnih 2,17 milijardi eura i s novih 19 projekata ukupna ulaganja Fonda za modernizaciju za 2023. dosegnula su 4,66 milijardi eura za 50 projekata.
Potpora iz Fonda za modernizaciju ove je godine dodijeljena Bugarskoj (197 milijuna eura), Hrvatskoj (88 milijuna eura), Češkoj (1,848 milijardi eura), Estoniji (66 milijuna eura), Latviji (5 milijuna eura), Litvi (11 milijuna eura), Poljskoj (221 milijun eura), Rumunjskoj (2,169 milijardi eura) i Slovačkoj (60 milijuna eura).
Pohrana energije
EK javlja kako je 50 projekata usmjereno na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, modernizaciju energetskih mreža, energetsku učinkovitost i zamjenu ugljena gorivima s nižim emisijama ugljika.
Projekti uključuju modernizaciju elektrodistribucijske mreže u Bugarskoj radi ubrzanja elektrifikacije prometa, uvođenja skladištenja te dekarbonizacije i decentralizacije potrošnje i proizvodnje energije; proizvodnju električne energije koju će pružatelji usluga gospodarenja otpadom u Hrvatskoj dobivati iz fotonaponskih modula; viši energetski standard za javne zgrade i prelazak s ugljena na plin u centraliziranom toplinskom sustavu u Češkoj; poboljšanu energetsku učinkovitost javnih zgrada u Estoniji; uvođenje električnih vozila i odgovarajuće infrastrukture za punjenje u Latviji; razvoj kapaciteta za obnovljivu energiju u velikom i srednjem industrijskom sektoru u Litvi; elektroenergetske mreže za buduće punionice električnih automobila i visokoučinkovitu kogeneraciju u centraliziranom toplinskom sustavu i industriji u Poljskoj; kapacitete za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, modernizaciju elektrodistribucijske mreže, voznog parka i plinske infrastrukture kako bi se olakšala zamjena proizvodnje na ugljen u Rumunjskoj te modernizaciju energetskih mreža, uključujući pohranu energije, i poboljšanja energetske učinkovitosti u Slovačkoj.
Prednosti zelene tranzicije
Fond za modernizaciju financira se prihodima od dražbi emisijskih jedinica iz sustava EU-a za trgovanje emisijama, a cilj mu je olakšati tranziciju prema klimatskoj neutralnosti u 10 zemalja EU-a s nižim dohotkom.
Članice korisnice su Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Slovačka. U okviru revidiranog sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU-a), Fond za modernizaciju pružat će financijsku potporu trima dodatnim korisnicima od 2024.: Grčkoj, Portugalu i Sloveniji.
"Uz ovogodišnje isplate u iznosu od 4,66 milijardi eura u devet zemalja pridonijet ćemo napretku u ostvarivanju naših klimatskih i energetskih ciljeva za 2030. i pritom iskoristiti prednosti zelene tranzicije. Ta ulaganja primjer su našeg angažmana u borbi protiv klimatskih promjena i pružanju potpore državama članicama s nižim dohotkom na njihovu putu prema klimatskoj neutralnosti. Fond za modernizaciju u tom je pogledu vrlo važan instrument", izjavio je Maroš Šefčovič, izvršni potpredsjednik za Europski zeleni plan, međuinstitucijske odnose i predviđanja.
