Prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) Hrvatska spada u skupinu od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod (BNP). Računa se da su ti gubici, u razdoblju od 1980. do 2013., iznosili oko 2,25 milijardi eura, odnosno u prosjeku oko 68 milijuna eura godišnje, objavljuje Index pozivajući se na Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. s pogledom na 2070..
Oni su značajno porasli tijekom 2014. i 2015. tako da su se u 2015. popeli na oko 2,83 milijarde eura. Pojedini gospodarski sektori u tom su razdoblju bili značajnije pogođeni. Prema nekim procjenama između 2000. i 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti nanijeli su poljoprivrednom sektoru štetu od 173 milijuna eura, dok je suša samo u 2003. prouzročila štetu između 63 i 96 milijuna eura energetskom sektoru.
Ugroženo Sredozemlje
Prema međunarodnim rezultatima klimatskog modeliranja (IPCC, EEA) Sredozemni bazen označen je kao klimatska ”vruća točka“ s posebno izraženim učincima klimatskih promjena. Sve je više dokaza da je Hrvatska vrlo osjetljiva na klimatske promjene, a njezina ranjivost ocjenjuje se kao velika.
Ranjivost nekih gospodarskih sektora gotovo je akutna, naročito poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike i turizma jer uspješnost svih tih sektora u velikoj mjeri ovisi o klimatskim čimbenicima.
Ranjiva poljoprivreda i turizam
Stupanj ranjivosti Hrvatske moguće je ocijeniti već i na temelju podatka da se udio samo poljoprivrede i turizma u ukupnom hrvatskom BDP-u u 2018. kretao oko jedne četvrtine. Iznimna ranjivost gospodarstva na klimatske promjene može se negativno odraziti na ukupni društveni razvoj, a posebice na ranjive skupine. Zato se društva koja ne počnu na vrijeme provoditi mjere prilagodbe mogu suočiti s katastrofalnim posljedicama za okoliš i ekonomiju, čime se ugrožava njihov održivi razvoj. Trošak ulaganja u mjere prilagodbe klimatskim promjenama danas smanjit će trošak saniranja mogućih šteta u budućnosti, upozoravaju u uvodu dokumenta stručnjaci.
