S prometom većim od 19 milijardi eura industrija gospodarenja otpadom u Hrvatskoj postaje sve zanimljiviji aspekt domaćega gospodarstva. Analiza prihoda sektora gospodarenja otpadom pokazuje stalni porast između 2018. i 2022. godine, s iznimkom blagog pada u 2020. U 2018., prihodi privatnog sektora gospodarenja otpadom iznosili su 13,2 milijarde eura, da bi do 2022. skočili osjetnih 46%, na 19,3 milijarde eura. Sudeći prema posljednjim pokazateljima lani je prekinut trend rasta poslovanja, jer su sirovine zabilježile pad cijena, a smanjeno je i prikupljanje.
Dinamiku u sektoru dokazuje i posljednji val konsolidacije. Početkom veljače službeno je objavljena odluka Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) kojom se dopušta koncentracija Eko-flor plusa (u vlasništvu najveće kompanije u tom sektoru, C.I.O.S. grupe) i Reoma Grupe, o čemu piše Lider.
Eko-flor Plus preuzeo je Reomu još u jesen 2022., čime je C.I.O.S dodatno ojačao svoju poziciju na tržištu prikupljanja otpadnog papira i kartona. Naime, Reoma je lider u tom segmentu s tržišnim udjelom između 30 i 40%, prema podatku za 2021. koji je naveden u rješenju AZTN-a. S druge strane, C.I.O.S, koji je u javnosti najpoznatiji po prikupljanju metalnog otpada, u gospodarenju otpadnim papirom zauzima između pet i deset posto udjela.
Austrijske spalionice uživaju hrvatski otpad
Prema procjeni Agencije, ulaskom Reome pod C.I.O.S.-ov krov grupacija u vlasništvu Petra Pripuza kontrolirat će između 40 i 50% tržišta otpadnog papira. Što se tiče ostalih velikih igrača, oni neće osjetiti pad tržišnog udjela, ocjenjuje AZTN. Tako će tvrtka DS Smith Belišće Croatia i dalje kontrolirati između 20 i 30% udjela, a Hamburger Recycling Croatia između 10 i 20%.
Dio otpada koji se godišnje prikupi u Hrvatskoj prodaje se na domaćem tržištu, a znatna se količina izvozi. U 2021., prema izvješćima resornog ministarstva, iz Hrvatske je izvezeno 51.719 tona otpada koji podliježe notifikacijskom postupku.
Od te količine, oko 46% je opasni otpad (23.814 tona), a neopasni otpad preostalih 54% (27.905 tona), dominantno gorivi otpad i otpadno tretirano drvo (30% tj. 21%). Najveći dio otpada izvezen je u Austriju, koja prima 68% ukupno izvezenog otpada, a većina otpada sirovina je za spalionice otpada. Većina izvezenog otpada, 92%, odlazi u države članice Europske unije, a mali se dio, osam posto, izvozi u treće zemlje.
