Globalne emisije CO2 iz proizvodnje energije porasle su na rekordnu razinu prošle godine, dijelom zbog iznimno sušnog ljeta, prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA).
U Sjedinjenim Državama, Kini i drugim zemljama hidroelektrane su mogle isporučivati manje električne energije zbog ekstremne suše, zbog čega je bilo potrebno koristiti fosilna goriva, objavila je IEA u petak u Parizu.
Čak 40 posto od 1,1 posto rasta emisije CO2 na 37,4 milijarde tona u 2023. uzrokovano je ograničenim hidroenergetskim kapacitetom. Emisije iz ugljena uglavnom su odgovorne za preostali porast, izvijestio je Hinin specijalizirani portal Zelena Hrvatska.
Ipak, zahvaljujući širenju obnovljivih izvora energije, povećanje emisije CO2 u 2023. bilo je manje nego prijašnje godine, premda je potražnja za energijom rasla.
Veći međunarodni napori
Unatoč rastu svojih gospodarstava, industrijalizirane zemlje zabilježile su rekordan pad svojih emisija CO2 u 2023. Tome je pridonijela povećana upotreba obnovljive energije, prelazak s ugljena na plin, veća energetska učinkovitost i manja industrijska proizvodnja.
Prema IEA-i, 2023. je bila prva godina u kojoj je najmanje polovica proizvodnje električne energije u industrijaliziranim zemljama dolazila iz izvora s niskim emisijama kao što su obnovljivi izvori i nuklearna energija.
"Što je najvažnije, potrebni su nam mnogo veći napori kako bismo omogućili gospodarstvima u nastajanju i razvoju da povećaju ulaganja u čistu energiju", rekao je direktor IEA-e Fatih Birol.
Prema analizi IEA-e, uporaba čiste energije i dalje je koncentrirana u industrijaliziranim zemljama i Kini. Na njih je u 2023. otpadalo 90 posto instalacija novih fotonaponskih sustava i vjetroelektrana u svijetu i 95 posto prodaje električnih vozila. Stoga su potrebni veći međunarodni napori za poticanje ulaganja u čistu energiju u zemljama u razvoju, rekla je agencija.
