Manje emisije stakleničkih plinova iz gospodarstva EU-a u proteklom u desetljeću

Autor: B. O. Objavljeno: 05.12.2023. 🕜 10:53 Lokacija: Luxembourg
  • Onečišćenje iz dimnjaka energetskog postrojenja (izvornik: Andriano / Shutterstock, 2021.)

• onečišćenje, emisije, energetska postrojenja, termoelektrane
    Izvor: Andriano / Shutterstock

Hrvatska se svrstala među članice s najnižim emisijama stakleničkih plinova iz gospodarstva Europske unije po zaposlenoj osobi

Emisije stakleničkih plinova iz gospodarstva Europske unije po zaposlenoj osobi tijekom posljednjeg desetljeća smanjile su se za 26 posto ili 3,6 tona. 

Prema podacima statističkog ureda EU-a Eurostata, u 2021. su emisije iznosile 13,7 tona po zaposlenoj osobi, u usporedbi sa 17,3 tona u 2012. godini. Tome su pridonijela dva čimbenika - smanjenje emisija stakleničkih plinova te povećanje zaposlenosti. 

Emisije po zaposlenoj osobi pokazivale su kontinuirani pad do 2020. godine. Međutim, u 2021. je došlo do povećanja od 0,4 tone u usporedbi s 2020. koja je bila pogođena pandemijom koronavirusa. Unatoč tome, emisije stakleničkih plinova po zaposlenoj osobi u 2021. i dalje su bile za šest posto niže nego u pretpandemijskoj 2019. godini.

 

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

Ako se promatraju podaci za 2021., najveće emisije po zaposlenoj osobi zabilježene su u Irskoj (22,8 tona po zaposlenoj osobi), Poljskoj i Danskoj (obje s po 21,4 tone). 

Izvor: Shutterstock

Naprotiv, Malta (7,5 tona po zaposlenoj osobi), Švedska (7,9) i Portugal (9,7) bilježe najniže vrijednosti, javlja Eurostat.

Nakon njih, valja naglasiti, slijedi Hrvatska s nešto više od 10 tona po zaposlenoj osobi. Ona se tako svrstala među članice s najnižim emisijama stakleničkih plinova iz gospodarstva Europske unije po zaposlenoj osobi. 

U Irskoj, primjerice, većinu stakleničkih plinova emitiraju poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (41 posto) – te djelatnosti emitirale su 206 tona po zaposlenoj osobi. 

U Poljskoj se pak 39 posto stakleničkih plinova nastaje u opskrbi električnom energijom, plinom, parom te korištenjem klimatizacije (743 tone po zaposlenoj osobi), dok se u Danskoj većina emisija odnosi na transport i skladištenje (52 posto), tj. 241 tona po zaposlenoj osobi.

TAGOVI