Za kalendarsku godinu do danas, od siječnja do studenog, prosječna globalna temperatura za 2023. je najviša zabilježena, 1.46 °C iznad predindustrijskog prosjeka 1850.-1900. i 0.13 °C viša od jedanaestomjesečnog prosjeka za 2016., trenutno najtopliju zabilježenu kalendarsku godinu.
Borealna jesen od rujna do studenog 2023. bila je najtoplija zabilježena na globalnoj razini sa značajnom razlikom, s prosječnom temperaturom od 15.30°C, što je 0.88°C iznad prosjeka. Prosječna europska temperatura od rujna do studenog bila je 10.96°C, što je 1.43°C iznad prosjeka. Time je ova jesen postala druga najtoplija dosad zabilježena, samo 0.03°C hladnija od jeseni 2020.
Objavila je to Copernicus služba za klimatske promjene, koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze u ime Europske komisije uz financiranje EU-a.
Studeni 2023. bio je najtopliji studeni zabilježen na globalnoj razini, s prosječnom površinskom temperaturom zraka od 14.22°C, 0.85°C iznad prosjeka za studeni 1991.-2020. i 0.32°C iznad temperature prethodnog najtoplijeg studenog 2020. godine. Studeni 2023. bio je oko 1.75°C topliji od procjene prosjeka za studeni za razdoblje 1850.-1900., naznačeno predindustrijsko referentno razdoblje.
"2023. je imala šest rekordnih mjeseci i dvije rekordne sezone. Izvanredne globalne temperature u studenom, uključujući dva dana toplija od 2ºC iznad predindustrijske razine, znače da je 2023. najtoplija godina u zabilježenoj povijesti.” komentirala je Samantha Burgess, zamjenica direktora Copernicusa. Zanimljivo je da do sada nije zabilježen ni jedan takav dan, dva Celzija topliji od predindustrijske razine, a imali smo ih baš u studenom. Da bi obuzdali globalno zatopljenje trebali bi ostati unutar prosjeka od 1,5 Celzija rasta u odnosu na predindustrijko razdoblje, no stručnjaci upozoravaju da nismo na tom putu.
