Ujedinjeni narodi kažu da je koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi prošle godine oborila rekorde pošto su klimatske promjene potaknule ekstremne vremenske uvjete diljem svijeta.
U biltenu objavljenom u srijedu, UN-ova Svjetska meteorološka organizacija (WMO) rekla je da su tri glavna staklenička plina oborila rekorde u 2022. i upozorila da se "ne nazire kraj". Globalne koncentracije ugljičnog dioksida bile su 50% više od predindustrijskog prosjeka, što je uznemirujući novi rekord, te nastavljaju rasti i ove godine.
Ugljični dioksid najvažniji je staklenički plin u atmosferi, odgovoran je za približno 64% učinka zagrijavanja na klimu, uglavnom zbog izgaranja fosilnih goriva i proizvodnje cementa. Stopa rasta koncentracija ugljičnog dioksida bila je nešto niža od prethodne godine i prosjeka desetljeća, prema WMO-ovom biltenu o stakleničkim plinovima.
Zašto je pala koncentracija ugljičnog dioksida
Porast od 2,2 dijela na milijun (ppm) u godišnjem prosjeku od 2021. do 2022. bio je nešto manji od 2020. do 2021. i za proteklo desetljeće (2,46 ppm godišnje). Najvjerojatniji razlog je povećana apsorpcija atmosferskog CO2 od strane kopnenih ekosustava i oceana nakon nekoliko godina s klimatskim fenomenom La Niña. Razvoj El Niño 2023. stoga može imati posljedice na koncentracije stakleničkih plinova.
Povećanje koncentracije metana od 2021. do 2022. bilo je nešto niže od rekordne stope zabilježene od 2020. do 2021., ali znatno više od prosječne godišnje stope rasta tijekom posljednjeg desetljeća. Razine dušikovog oksida, trećeg glavnog plina, zabilježile su najveći međugodišnji porast od 2021. do 2022., prema "Biltenu stakleničkih plinova", koji se objavljuje kao informacija za pregovore Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, ili COP28, koji će uskoro početi u Dubaiju.
Dosljedno u krivom smjeru
"Unatoč desetljećima upozorenja znanstvene zajednice, tisućama stranica izvješća i desecima klimatskih konferencija, još uvijek idemo u krivom smjeru. Trenutna razina koncentracije stakleničkih plinova stavlja nas u scenarij povećanja temperatura znatno iznad ciljeva Pariškog sporazuma do kraja ovog stoljeća. To će biti popraćeno ekstremnijim vremenskim prilikama, uključujući intenzivnu vrućinu i oborine, topljenje leda, porast razine mora te zakiseljavanje oceana. Socioekonomski i ekološki troškovi će porasti. Moramo hitno smanjiti potrošnju fosilnih goriva", rekao je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas.
Posljednji put kada je Zemlja doživjela usporedivu koncentraciju CO2 bilo je prije 3-5 milijuna godina, kada je temperatura bila 2-3°C viša, a razina mora 10-20 metara viša nego sada.
Oko 80% emisija stakleničkih plinova dolazi iz skupine najvećih svjetskih gospodarstava G20.
Ovog mjeseca UN-ov godišnji Summit o klimi trebao bi započeti u Dubaiju i mogao bi uključivati poticaj za postupno ukidanje upotrebe fosilnih goriva prije 2050. No do sada su zemlje koje čine velike udjele u svjetskim emisijama ugljika daleko ispod potrebne razine smanjenja emisija.
