Emisije stakleničkih plinova iz gospodarstva Europske unije, prema procjenama, dosegnule su 787 milijuna tona ekvivalenta CO2 (CO2-eq) u trećem tromjesečju 2023., što je smanjenje za 7,1 posto u usporedbi s istim razdobljem u 2022. godini (847 milijuna tona ekvivalenta CO2). Istovremeno, bruto domaći proizvod (BDP) EU-a ostao je stabilan bilježeći tek blago smanjenje za 0,2 posto.
U Hrvatskoj su pak emisije stakleničkih plinova iz gospodarstva u trećem tromjesečju lani bile manje za gotovo 0,2 posto u odnosu na isto razdoblje u 2022. godini, izvijestio je statistički ured Europske unije Eurostat. U nas je pritom zabilježen rast BDP-a od 2,8 posto.
Najveća smanjenja u odnosu na treće tromjesečje 2022. zabilježena su u opskrbi električnom energijom i plinom (-23,7 posto), zatim kućanstvima (-6,5 posto) i proizvodnji (-4,9 posto).
Smanjenje stakleničkih plinova
Prema procjenama, u trećem tromjesečju 2023. godine emisije stakleničkih plinova smanjile su se u 23 zemlje EU-a. Naprotiv, uvećane su na Malti (za 7,7 posto), Cipru (za 3,7 posto), u Latviji (za 3,4 posto) i Slovačkoj (za 0,9 posto). Među njima, u tri članice EU-a zabilježen je rast BDP-a: na Malti (za 7,1 posto) i Cipru (za 2,5 posto) te u Slovačkoj (za 1,1 posto).
Najveća smanjenja stakleničkih plinova, također prema procjenama, ostvarena su u Estoniji (-30,7 posto), Bugarskoj (-18,6 posto) i Njemačkoj (-12,2 posto).
Od 23 članice EU-a za koje se procjenjuje da su smanjile svoje emisije, njih 11 bilježi i pad BDP-a (Irska, Estonija, Austrija, Luksemburg, Švedska, Finska, Češka, Nizozemska, Njemačka, Danska, Mađarska). Italija je zadržala svoj BDP na istoj razini kao u trećem tromjesečju 2022., dok je smanjila svoje emisije stakleničkih plinova.
Procjenjuje se da je ostalih 11 zemalja EU-a (Rumunjska, Hrvatska, Grčka, Portugal, Bugarska, Belgija, Španjolska, Slovenija, Poljska, Francuska, Litva) uspjelo smanjiti emisije uz rast BDP-a, javlja Eurostat.
