Naslovnica   →Zaštita okoliša

Pajasen je biljka-problem

Autor: B.O. Objavljeno: 26.08.2022. 🕜 14:34 Lokacija: Zagreb

Invazivna strana vrsta pajasen ne smije se unositi u Hrvatsku, osim pod carinskim nadzorom

Pajasen osvaja Hrvatsku, Otrovna biljka koja se nekontrolirano širi, Uzbuna zbog opasnog smrdljivog stabla – neki su od naslova koji se u posljednje vrijeme mogu pronaći, a tiču se invazivne strane vrste žljezdasti pajasen. 

Nažalost, njega danas nije teško uočiti u prirodi Hrvatske. Široko je rasprostranjen u cijeloj Hrvatskoj (prvi navod je iz 1914. godine), a posebice u mediteranskoj biogeografskoj regiji. 

Većinom se širi uz prometnice i ljudskim djelovanjem utjecanim staništima. Pojavljuje se unutar makije i gariga, uz prometnice, šumske putove, poljoprivredna zemljišta, unutar naselja, na objektima urbane gradnje, okućnicama, odlagalištima otpada, parkovima i dr. Kolonizira staništa visoke vrijednosti, primarno u priobalju.

 

Atraktivan izgled 

Da je pajasen uistinu biljka-problem, ukazuje i činjenica da se od 2019. godine nalazi na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji (tzv. Unijin popis) pa se ne smije unositi u Hrvatsku (osim u slučajevima provoza pod carinskim nadzorom), stavljati na hrvatsko tržište, razmjenjivati, držati (uključujući i držanje u kontroliranim uvjetima), uzgajati (uključujući i uzgoj u kontroliranim uvjetima) ili uvoditi u prirodu. 

Invazivne strane vrste, osim što imaju negativan utjecaj na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava, mogu negativno utjecati i na zdravlje ljudi, ali i gospodarstvo. 

Pajasen je listopadno stablo porijeklom iz istočne Kine i sjevernog Vijetnama. Zbog atraktivnog izgleda, brzog rasta, otpornosti na biljojede i prilagodljivosti okolišnim uvjetima, od 18. stoljeća je sađen širom svijeta. Osim što je korišten kao ukrasna vrsta, upotrebljavan je i za kontrolu erozije tla. Tako je dospio u prirodu i u većini područja, uključujući i Hrvatsku, uspostavio brojne populacije, javlja Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR)

Pajasen je izrazito otporna biljka. Tolerira širok raspon temperatura, različite oborinske režime, vrlo je otporan na siromašna i zaslanjena tla te na onečišćen zrak. S obzirom na to, izrazito je prilagodljiva vrsta na klimatske promjene. 

Najznačajniji negativni utjecaj ove vrste je stvaranje vrlo gustih sastojina u kojima druge biljne vrste ne mogu preživjeti pa dolazi do potiskivanja zavičajnih vrsta iz njihovih staništa.

 

Alergijske reakcije 

Žljezdasti pajasen izlučuje spoj alantoin koji drugim biljkama u njegovoj blizini otežava rast. Ima razgranat i snažan korijenski sustav koji može oštetiti infrastrukturu, uključujući ceste, zgrade i kulturnu baštinu. 

Raste i u povijesnim gradskim središtima, gdje oštećuje kamene građevine, a zarasta i u poljoprivredne površine, posebice u mediteranskim kulturama poput maslinika, vinograda i voćnjaka. Često je prisutan u gradovima, a kod ljudi može uzrokovati respiratorne i alergijske reakcije, osip na koži i druge zdravstvene probleme. 

Pajasen je izrazito zahtjevna vrsta za uklanjanje s obzirom na to da uobičajene mehaničke metode uklanjanja (sječa) obično naprave još veću štetu. Stoga je potrebno koristiti kombinaciju mehaničkih i kemijskih metoda prilikom njegovog uklanjanja, kontinuirano i kroz više godina.

 

Ston i Dubrovnik

MINGOR, s partnerima Javnom ustanovom Nacionalni park Krka, Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije te tvrtkom Vrtlar iz Dubrovnika, od 2020. provodi projekt LIFE CONTRA Ailanthus - Uspostava kontrole invazivne strane vrste Ailanthus altissima (pajasen) u Hrvatskoj. 

Projekt traje do 1. travnja 2025., a njegova vrijednost iznosi nešto više od dva i pol milijuna eura, od čega je 60 posto financirano europskim sredstvima iz programa LIFE. 

Projektom je planirano uspostavljanje kontrole nad invazivnom stranom vrstom pajasen u područjima visoke prirodne vrijednosti: četiri područja ekološke mreže Natura 2000 u mediteranskoj regiji (Krka i Pelješac) i u gradovima s povijesnom jezgrom (Dubrovnik, Ston i Mali Ston). Dodatno, kroz projekte financirane iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) očekuje se uklanjanje pajasena na području NP Kornati i PP Telašćica. 

Uz aktivnosti uklanjanja pajasena, predviđeno je i sprječavanje njegovog daljnjeg širenja, proširenje trenutnog zakonodavnog okvira te edukacija i osvještavanje javnosti o pajasenu i drugim invazivnim stranim vrstama.

 

Očuvanje prirode 

Za što bolje uspostavljanje kontrole nad pajasenom, osobito je važno i uključivanje građana koji mogu pomoći dojavljivanjem lokacija pajasena (i drugih stranih vrsta). 

Postupak prijave nalaza MINGOR-u, vrlo je jednostavan i može se učiniti koristeći mobilnu aplikaciju Invazivne vrste u Hrvatskoj ili web obrazac

Dakle, svojim aktivnim sudjelovanjem, moguće je pridonijeti smanjenju negativnog utjecaja pajasena na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava, te tako očuvati prirodu Hrvatske. 

Sve informacije o invazivnim stranim vrstama dostupne su na internetskoj stranici www.invazivnevrste.hr, uz korisne savjete koje je moguće slijediti za sprječavanje invazije stranih vrsta.

TAGOVI