Na konferenciji Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti COP 15 koja se održava u Montrealu od 7. do 19. prosinca, zemlje će nastojati postići globalni sporazum o zaštiti prirode i planeta s dugoročnim ciljevima do 2050. i ključnim etapama za 2030. godinu.
Europska komisija, koja predstavlja Europsku uniju, surađivat će sa svim strankama na sklapanju ambicioznog globalnog sporazuma o zaštiti, obnovi, održivoj upotrebi i ulaganju u bioraznolikost i ekosustave. Na sastanku na visokoj razini od 14. do 17. prosinca povjerenik Virginijus Sinkevičius predstavljat će EK i biti na čelu pregovaračkog tima EU-a.
Nakon više od dvije godine pregovora, Komisija želi konferenciju COP 15 pretvoriti u 'Pariški trenutak' za bioraznolikost, pozivajući se na povijesni sastanak na vrhu o klimi na kojem je svijet pristao ograničiti klimatske promjene na 1,5 °C.
Visoka razina ambicije potrebna je i kako bismo se suočili s dvostrukom krize klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti te kako bismo očuvali kapacitet našeg planeta za osam, a uskoro i 10 milijardi stanovnika, borili se protiv klimatskih promjena i osigurali si uvjete za život, izvijestila je EK.
Kao prvi korak bit će ključno da priroda 2030. bude u boljem stanju nego 2020. godine.
Zaštićena područja
Komisija će s članicama EU-a raditi na donošenju ambicioznog, sveobuhvatnog i transformativnog globalnog okvira za bioraznolikost za razdoblje nakon 2020. godine.
Sporazum koji bi se trebao postići na konferenciji COP 15 trebao bi uključivati cilj da se do 2030. zaštiti 30 posto kopnenih i morskih područja, posebice onih koja su najvažnija za bioraznolikost i usluge ekosustava. Zaštićena područja trebala bi biti dobro povezana i njima bi trebalo učinkovito upravljati.
Zatim, cilj da se obnove tri milijarde hektara narušenih kopnenih i slatkovodnih ekosustava te također tri milijarde hektara oceanskih ekosustava. Ta bi područja obnovom mogla postati produktivnija i otpornija na suše, poplave i štetočine.
K tomu, trebao bi uključivati ciljeve za uklanjanje izravnih uzroka gubitka bioraznolikosti, uključujući onečišćenje te obveze promicanja održive upotrebe bioraznolikosti i ekosustava, posebno agroekološkim pristupima, smanjenjem upotrebe pesticida, zaustavljanjem krčenja šuma i uključivanjem prirodnih rješenja u naše gospodarstvo. Jer, održivo iskorištavanje bioraznolikosti može zadovoljiti potrebe ljudi, na primjer za hranom, vlaknima, gorivom, lijekovima ili za turističke potrebe, a pritom se može podupirati očuvanje. Također, trebao bi uključivati solidan okvir za praćenje sa skupom glavnih pokazatelja i konkretnim mehanizmom za preispitivanje nacionalnih ciljeva radi potpore provedbi okvira kojim se osigurava potpuna provedba sporazuma.
Financijski tokovi
Za željenu razinu ambicije bit će potrebno mobilizirati znatna financijska sredstva za očuvanje bioraznolikosti i za njezino održivo iskorištavanje.
Kao što je predsjednica Ursula von der Leyen najavila u svojem govoru o stanju Unije, EU je udvostručila svoje globalno financiranje za bioraznolikost na sedam milijardi eura u razdoblju 2021. – 2027., posebice za najranjivije zemlje, te potiče sve međunarodne donatore na istu razinu ambicije.
Komisija će u Montrealu poduprijeti i učinkovit paket za mobilizaciju resursa iz domaćih i međunarodnih, javnih i privatnih izvora. Ponajprije je potrebno učinkovitije iskorištavati postojeća sredstva, među ostalim usklađivanjem svih financijskih tokova s ciljevima koji se temelje na prirodi i ukidanjem štetnih subvencija. Poduzeća u tome imaju važnu ulogu.
To počinje praćenjem, procjenom i objavljivanjem informacija o tome kako poduzeća utječu na prirodu i o njoj ovise. EU podupire globalnu poslovnu koaliciju u pozivu da se za poduzeća i financijske institucije uvede obveza izvješćivanja.
Jedno je od ključnih pitanja u pregovorima pristup i poštena i pravična podjela dobiti koja proizlazi iz korištenja genetskih resursa (digitalne informacije o sekvenciranju ili DSI).
Komisija poziva da svako rješenje bude praktično i lako provedivo. Rješenjima bi se trebala zajamčiti pravna sigurnost i jasnoća te ostvariti koristi veće od troškova. Posebice bi trebalo zajamčiti otvoren pristup tim informacijama, a ne smiju se ometati znanstvena istraživanja.
Budući da ne možemo upravljati nečim što ne možemo mjeriti, Komisija će se zalagati i za jačanje izgradnje i razvoja kapaciteta teza razvoj globalne službe za potporu znanju o bioraznolikosti kako bi se partnerskim zemljama pružila potpora u provedbi budućeg globalnog sporazuma.
Najbolji saveznik
Budući da polovica svjetske gospodarske proizvodnje ovisi o prirodi, zaštita bioraznolikosti znači očuvanje temeljnih sastavnica o kojima svi ovisimo.
Globalna sigurnost opskrbe hranom, koja ovisi o kukcima oprašivačima i zdravim tlima, bit će ozbiljno ugrožena ako se bioraznolikost smanji, a propadanje ekosustava nastavi sadašnjom brzinom. Gubitak bioraznolikosti dovodi u pitanje postizanje ciljeva održivog razvoja i drugih međunarodnih ciljeva.
Istodobno, priroda je naš najbolji saveznik u borbi protiv klimatskih promjena i s njima povezanih prirodnih katastrofa. Prirodna rješenja također su među najjeftinijim i najučinkovitijim mjerama za borbu protiv klimatskih promjena, ali na njih se možemo osloniti samo ako je naš okoliš zdrav.
Trenutačno je stanje ovakvo - milijunu vrsta prijeti izumiranje uzrokovano ljudskim djelovanjem. Među tim je vrstama 40 posto svih kukaca. Zatim, godišnje se posiječe 13 milijuna hektara tropskih šuma, što odgovara površini Grčke ili Nikaragve, a trećina zemljišta na našem planetu ozbiljno je degradirana i svake se godine izgubi 24 milijarde tona plodnog tla.
