Globalna utrka u zelenim tehnologijama je krenula i Europska unija mora odlučnije poduprijeti zelenu tranziciju svoje industrije i jačati njezino globalno vodstvo kroz povećanje javnih ulaganja, izjavila je u srijedu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen te također istaknula da Unija mora naći pravi odgovor na američki protekcionizam.
Šefica EK-a obratila se danas zastupnicima Europskog parlamenta na plenarnoj sjednici u Strasbourgu i najavila tu temu kao jednu od glavnih o kojima će se u četvrtak raspravljati na samitu Vijeća EU-a.
Čelnici članica sastat će se u četvrtak u Bruxellesu na svojem redovitom prosinačkom samitu. Na dnevnom redu samita su također ruski rat protiv Ukrajine i daljnja potpora Unije Ukrajini, pitanja energetike, sigurnosti i obrane, južno susjedstvo i vanjski odnosi, javlja Hina.
Izazovna situacija
Von der Leyen je podsjetila da je prije tri godine predstavila zeleni plan i da je Europa prvi kontinent koji je zacrtao put prema klimatskoj neutralnosti i da ju je tada brinula vlastita industrija i nepoštena nekonkurentnost najvećih onečišćivača. "Tri godine kasnije, konkurencija s kojom se suočavamo znatno se promijenila. Globalna utrka u 'green techu' je krenula. To je ono što nam je potrebno da tek kada se najnaprednija gospodarstva bore za nultu emisiju plinova možemo zaštititi planet od globalnog zagrijavanja i budućnost naše djece", rekla je.
Predsjednica Komisije je ukazala da je situacija u kojoj se nalaze europske tvrtke dosta izazovna zbog oskudne opskrbe plinom uslijed rata Rusije u Ukrajini. Rusija je, podsjetila je, u posljednjih osam mjeseci za 80 posto smanjila isporuku plina u svojim plinovodima prema Europi, ali je Unija to uspjela kompenzirati diverzifikacijom, štednjom energije te jačanjem i uvođenjem novih izvora energije, kao i porezom na nove neočekivane prihode energetskih tvrtki kao potporu gospodarstvu.
"Puna su nam skladišta i stoga smo više-manje sigurni za ovu zimu. Možemo biti ponosni što smo uspjeli, usprkos ruskoj ucjeni (...) no, sve ono što smo učinili dolazi s određenim troškom - jeftina opskrba ruskim energentima bila je dio poslovnog modela mnogih europskih industrija, no taj model je upravo razbijen ruskim napadom na Ukrajinu i nesretna je i neprikladna istina je da se taj model više neće vratiti", rekla je.
Masovna seoba tvornica
Međunarodna agencija za energiju, dodala je, "upravo nas je podsjetila kako se bez ruskog plina Europa sada suočava strukturno s višim cijenama uvoza fosilnih goriva". "Stoga, jedini i održivi način za naše male i srednje tvrtke i industriju je tranzicija na obnovljive izvore. Oni nisu samo dostupni, nego su, naravno, domaće proizvodnje i stvaraju nova radna mjesta kod nas, u Europi", rekla je.
Istaknula je da se ta tranzicija neće dogoditi preko noći i da globalno tržišno natjecanje postaje strože i snažnije. "Pogledajmo samo SAD koji je odobrio znatni investicijski plan, tzv. Zakon o smanjenju inflacije, koji također zacrtava standarde za sektor zelene tehnologije", rekla je, navodeći rizike tog zakona po europsku industriju.
Bidenov zakon o subvencijama za zelenu industriju vrijedan je 369 milijardi dolara, a nakon njegovog predstavljanja porasla je zabrinutost Bruxellesa zbog štetnog utjecaja 'protekcionističkih' mjera SAD-a na europsku industriju.
Povjerenik EU-a za unutarnje tržište Thierry Breton tada je rekao da se boji kako bi moglo doći do masovne seobe tvornica sa Starog kontinenta u Ameriku.
Von der Leyen je priznala kako postoji rizik da američki zakon može voditi do nelojalne konkurencije zbog poreznih olakšica koje mogu rezultirati diskriminacijom i proizvodnih subvencija koje pak mogu ići na štetu europskih tvrtki i staviti ih u lošiji položaj. "Stoga trebamo dati odgovor na ova pitanja i moramo dati svoj, europski zakon o smanjenju inflacije", rekla je.
Fragmentacija i neusklađenost
Prema njezinom mišljenju, EU valja prilagoditi vlastite propise kako bi omogućila nacionalne i javne investicije u tranziciju, ponovo ocijeniti potrebu za daljnjim europskim ulaganjima u energetsku tranziciju, raditi sa SAD-om kako bi se dao odgovor na neka od najzabrinjavajućijih dijelova američkih zakona i ubrzati tranziciju na zelenu energiju.
"Želimo da europska industrija ostane predvodnica u zelenoj tranziciji i zato sam uvela ideju suverenog fonda - zajedničke europske industrijske politike sa zajedničkim financiranjem", rekla je. "Moramo zadržati investicije u Europi i dati poticaj da se ulaže u Europskoj uniji, a ne u SAD-u. Moramo zaštiti jedinstveno tržište od fragmentacije i neusklađenih odgovora", dodala je.
Ona smatra da to valja napraviti ispravno, transparentno, u duhu suradnje i na način koji će osigurati iste uvjete za sve, poručivši da "nije vrijeme za trgovinski rat". "Moramo raditi sa SAD-om kako bismo dali odgovor na neka od najzabrinjavajućijih dijelova njihovog zakona. To je bitka protiv vremena, a ne jednog protiv drugoga. Trka prema vrhu, a ne prema dnu", poručila je.
"S Bidenom radimo na najvažnijim pitanjima američkog zakona za borbu protiv inflacije i u toj raspravi pazimo da naši programi poticaja jedni druge jačaju, a ne da idu nauštrb jedni drugih", dodala je.
Klub za sirovine
K tomu, pozdravila je što je noćas u Parlamentu usvojen plan o 'poštenoj' zelenoj tranziciji u EU, tzv. RePowerEU o komplementarnom europskom financiranju. Taj plan je alat koji podupire male i srednje tvrtke u tranziciji prema jeftinijim i čistim energentima, rekla je šefica Komisije i najavila njegovo stupanje na snagu početkom sljedeće godine.
U svom obraćanju se osvrnula i na problem ključnih sirovina potrebnih za čistu tehnologiju koje su, kako je rekla, "u rukama jedne jedine zemlje, Kine". Ona smatra da je rješenje za monopol koji ima Kina stvaranje kluba za sirovine sa SAD-om i drugim partnerima.
Neki zastupnici su je podsjetili na tešku ovisnost EU-a o Kini kada su u pitanje sirovine poput kobalta, istaknuvši da se osim u Kini zalihe nalaze i u Kongu, ali da je već sve u vlasništvu kineskih tvrtki.
