U sklopu 15. sastanka Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti koji se održao u Montrealu u Kanadi, 15. prosinca počeo je trodnevni dio na visokoj razini kojem je cilj postići konsenzus oko najvažnijih pitanja. Hrvatsku delegaciju u međunarodnim pregovorima predvodio je državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Hrvoje Bujanović.
Pregovori su se vodili o zaštiti kopnenih i morskih područja do 2030., njihovoj obnovi, uklanjanju pritisaka na bioraznolikost te izvorima i načinima financiranja.
Nerazvijene zemlje zalagale su se za novi fond za bioraznolikost, dok razvijene, među kojima i Hrvatska, žele ambiciozne i mjerljive ciljeve do 2030., imajući u vidu i postizanje "života u harmoniji s prirodom" najkasnije do 2050. Godine, priopćeno je iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR). Procjene pokazuju da je za ispravno očuvanje prirode potrebno 700 milijardi dolara godišnje.
Ključni ciljevi
"Uspješan završetak pregovora oko sporazuma za Globalni okvir za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala, čiji je cilj zaustavljanje uništavanja globalnih ekosustava i divljih vrsta, zahtijeva kompromis razvijenih zemalja svijeta i u razvoju. Priroda nam je saveznik u borbi protiv klimatskih promjena i opstanku ljudske vrste na planeti. Zbog sve više rastućih pritisaka na prirodu, potrebna je integracija bioraznolikosti u sve relevantne sektorske politike, pri čemu u ostvarivanju globalnih ciljeva ne smijemo zaboraviti značajnu ulogu poslovnog sektora", izjavio je.
Kompromisni prijedlog, nakon dugotrajnih pregovora, donesen je u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak, 19. prosinca.
Globalni okvir za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala tako konačno sadrži ključne ciljeve kojim obvezuje stranke Konvencije na zaštitu 30 posto svjetskog kopna i mora, obnovu 30 posto degradiranih kopnenih, slatkovodnih i morskih ekosustava, pokretanje hitnih mjera za zaštitu vrsta i očuvanje genetske raznolikosti, smanjenje rizika od onečišćenja iz svih izvora, značajno smanjenje rizika od pesticida i štetnih kemikalija te osiguravanje održivog upravljanja površinama pod poljoprivredom, ribarstvom i šumarstvom, uz primjenu praksi bliskih prirodi.
Ekološki otisak
"Uz povećanje izdvajanja za zaštitu i obnovu prirode, ključno je da se sve zemlje, na svim razinama vlasti, uključe maksimalno u djelovanje i to odmah. Do 2030. godine 30 posto zaštite svjetskog kopna i mora, uz značajno smanjenje trenutnog ekološkog otiska je minimum koji možemo napraviti za opstanak čovjeka na Zemlji", izjavio je član hrvatske delegacije, ravnatelj Uprave za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Igor Kreitmeyer.
S obzirom na to da ambiciozni ciljevi zahtijevaju i odgovarajuća financijska sredstva za provedbu, Globalni okvir za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala sadrži i cilj koji utvrđuje potrebna sredstva za provedbu i sredstva pomoći nerazvijenim zemljama.
Tako će se do 2030., iz svih izvora financiranja, trebati osigurati čak 200 milijardi dolara godišnje.
