Prvo istraživanje o informiranosti i stavovima javnosti o zaštiti prirode radi utvrđivanja percepcije javnosti kao preduvjeta izrade strateških dokumenata u zaštiti prirode provedeno je 2013. godine. Slično istraživanje provedeno je i u ožujku 2022. u sklopu nacionalne kampanje 'Poslušaj glas prirode, čuvaj bioraznolikost Hrvatske'.
Na temelju spomenutih istraživanja, može se zaključiti kako ispitanici u Hrvatskoj iskazuju uglavnom pozitivne stavove prema zaštiti prirode te očuvanu prirodu, uz ljude, ističu kao najveću vrijednost Hrvatske. Također, većina izjavljuje da se prema zaštiti prirode i bioraznolikosti ponašaju odgovorno, a očuvanju prirode daju prednost pred razvojem infrastrukture.
S druge strane, ispitanici smatraju da se smanjenje i izumiranje biljnih i životinjskih vrsta događa daleko od njih. To ukazuje na nedovoljnu svijest o mogućnosti davanja osobnog doprinosa u očuvanju i poboljšanju stanja bioraznolikosti.
Ugroze prirode
Velik dio smatra da privatno vlasništvo ima prednost pred propisima o korištenju te opravdava uništavanje ili oštećenje zaštićenih područja vrlo važnim projektima.
Stoga je potrebno educirati ispitanike o bioraznolikosti, komunicirati najvažnije probleme i ugroze prirode te naglasiti koliko zaštita prirode utječe na različite čimbenike života, ponajprije na opskrbu hranom, čistim zrakom i vodom, zaštitu ugroženih životinja i biljaka, ali i sprječavanje uništenja vrijednih prirodnih područja na kopnu i moru, izvijestilo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) .
Na osvješćivanju javnosti MINGOR sustavno i kontinuirano radi već dulji niz godina pa su aktivnosti poput informiranja, uključivanja i edukacije hrvatskih građana, ovisno o temi i svrsi, provođene na nacionalnoj, ali i lokalnim i regionalnim razinama.
Jednostavni koraci
Trenutno je u tijeku nacionalna kampanja 'Poslušaj glas prirode, čuvaj bioraznolikost Hrvatske' koja upoznaje javnost s bitnim činjenicama o očuvanju prirode te važnosti povezanosti čovjeka i prirode za zajedničku budućnost.
Cilj kampanje je dodatno motivirati stanovnike Hrvatske da preispitaju svoje stavove i postupke te uvide kako jednostavni koraci, koje mogu sami poduzeti, pridonose zaštiti prirode i ujedno poboljšavaju kvalitetu njihovog života. Više informacija o važnosti zaštite prirode, uslugama ekosustava, ekološkoj mreži Natura 2000 i suživotu čovjeka i prirode dostupno je na poveznici https://glasprirode.hr/.
Uspoređujući rezultate istraživanja iz 2013. i 2022., vidljivo je da se stavovi hrvatskih građana u posljednjih devet godina, općenito promatrajući, nisu radikalno promijenili te da je priroda, uz ljude, i dalje percipirana kao najveća vrednota Hrvatske.
I danas, kao i 2013., ispitanici očuvanu prirodu smatraju najvećom vrijednošću Hrvatske (44,9 posto). Zanimljivo je da ispitanici gotovo jednako razmišljaju danas kao i 2013. o odnosu zaštite prirode i gospodarskog rasta Hrvatske. Naime, najveći broj ispitanika, čak njih više od dvije trećine (67,3 posto) smatra da zaštita prirode predstavlja priliku. Značajno manji broj ispitanika (13,3 posto) zaštitu prirode doživljava preprekom gospodarskom razvoju.
Razvoj infrastrukture
Udio građana koji danas smatra da zaštita prirode nema utjecaj na gospodarski rast smanjio se za 3,8 posto u odnosu na 2013. godinu.
A da je zaštita prirode građanima važna, govori podatak da čak 79 posto ispitanika prednost daje ulaganju u očuvanje prirode ispred ulaganja u razvoj infrastrukture. Ujedno, za manje od polovine ispitanika (48,8 posto) oštećenje ili uništavanje zaštićenih područja prihvatljivo je iznimno i samo onda ako je riječ o projektima od značajnog javnog interesa i ako se šteta nadoknadi u cijelosti.
Na ovo pitanje nadovezuje se i vrlo slično razmišljanje ispitanika o podržavanju uspostave zona bez korištenja (bez lova, ribolova, šumarstva i sl.). Ispitanici su upitani podržavaju li uspostavu takvih područja radi očuvanja ugroženih biljaka i životinja na određenim lokalitetima.
Većina ispitanika, njih 77,7 posto i dalje u velikom postotku podržava uspostavu takvih područja i na kopnu i na moru. Broj onih koji se protive uspostavi pojedinih područja bez korištenja prirodnih resursa porastao je na 9,6 posto u odnosu na 5,5 posto ispitanika 2013. godine.
Zaštićena područja
Uspostava zaštićenih područja bez korištenja prirodnih resursa i na kopnu i na moru najviše pobornika ima u dobnoj skupini ispitanika od 45 do 59 godina (84 posto) te među starijima od 60 godina (80,3 posto). Mlađi ispitanici tu mjeru zaštite podržavaju u nešto manjem postotku (16 do 29 godina 66,9 posto, dok ih je u dobnoj skupini od 30 do 44 godine 76,8 posto) što ukazuje na nužnost kvalitetne edukacije i podizanje svijesti u javnosti o temama zaštite prirode.
Ispitanike se pitalo i o svrsi uspostave zaštićenih područja. Dobiveni rezultati 2022. pokazuju da su zaštićena prirodna područja, u prosjeku, vrlo važna za većinu ispitivanih čimbenika, od kojih su najvažniji očuvanje uloge prirode u opskrbi hranom, čistim zrakom i vodom, zaštita ugroženih životinja i biljaka te sprječavanje uništenja vrijednih prirodnih područja na kopnu i moru.
Zatim, čak 77 posto anketiranih ispitanika u prirodi boravi jednom ili više puta mjesečno. Značajno manji udio (15,1 posto) u prirodi boravi nekoliko puta godišnje, dok manje od pet posto u prirodi boravi rijetko – jednom godišnje, rjeđe ili nikada. Rezultati djelomično odgovaraju onima iz 2013. kada je 71,7 posto ispitanika navelo da posjećuje nacionalne parkove i parkove prirode, uz druga zaštićena područja.
Slična kretanja
S pojmom bioraznolikosti 2022. upoznato je 56,2 posto ispitanika, što je povećanje od osam posto u odnosu na 2013. Za pojam bioraznolikosti čulo je, ali mu ne zna navesti značenje, 31 posto ispitanika. A broj ispitanika koji nikad nije čuo za pojam bioraznolikosti, niti mu zna značenje, je 12,8 posto što je smanjenje za čak 10,1 postotnih bodova u odnosu na 2013. (22,9 posto).
Iako je Hrvatska proglasila ekološku mrežu Natura 2000 nakon pristupanja EU (listopad 2013.), čak 57,7 posto ispitanika i dalje ne zna što je ekološka mreža i čemu služi.
Međutim, u odnosu na istraživanje iz 2013., broj građana koji nisu upoznati s ekološkom mrežom Natura 2000 ipak se značajno smanjio jer je 2013. njihov udio bio 77,2 posto. Trendovi na razini Europske unije su slični.
Egzotični kućni ljubimci
Invazivne strane vrste jedna su od glavnih prijetnji bioraznolikosti, a poznavanje stavova šire javnosti na tu temu neophodno je za planiranje i provedbu odgovarajućih mjera i aktivnosti za sprječavanje i prevenciju širenja i unosa novih stranih vrsta.
Prvo istraživanje u Hrvatskoj provedeno je 2013. u kontekstu držanja egzotičnih kućnih ljubimaca kao potencijalno invazivnih stranih vrsta, a posljednje istraživanje provedeno je 2021. u sklopu početka provedbe projekta LIFE Contra Ailanthus, čiji je cilj kontrola invazivne strane vrste pajasena u mediteranskom dijelu Hrvatske.
Da je sustavna i kontinuirana edukacija o važnosti smanjenja invazivnih stranih vrsta neophodna, svjedoči podatak da ih tek 21,6 posto ispitanika smatra velikom prijetnjom bioraznolikosti. Iako je većina anketiranih izjavila da nije upoznata s pojmom invazivne strana vrste, u istraživanju provedenom 2021. nešto više od polovice (57 posto) ispitanika ipak je znalo navesti barem dvije invazivne strane vrste, od kojih su najčešći odgovori bili grozdasta kaulerpa, mungos i ambrozija.
Napredak informiranosti
Ispitanici neke vrste svrstavaju u problematične vrste, ali im još nisu dovoljno poznate sve ugroze koje one predstavljaju za prirodu. Nešto su bolji rezultati poznavanja pojma strana vrsta za koji zna 43 posto ispitanika.
Na pitanje koje vrste mogu postati potencijalno invazivne strane vrste, 59,4 posto ispitanika prepoznaje egzotične kućne ljubimce 2021. U toj godini je i svaki treći ispitanik čuo i znao što se podrazumijeva pod pojmom invazivna strana vrsta, a četvrtina ispitanika nije čula i ne zna što on znači, objavljeno je na stranicama MINGOR-a.
Najveći broj ispitanika, njih 45 posto, čulo je za pojam invazivne strane vrste, no ne znaju na što se odnosi.
Zamjetan je napredak informiranosti javnosti u odnosu na 2013. jer se osjetno povećao broj ispitanika upoznatih s terminom. Naime, 2013. godine svaki peti ispitanik je čuo i znao što se podrazumijeva pod pojmom invazivne strane vrste, a najveći broj njih tada nije niti čuo, niti znao što su invazivne strane vrste.
