WWF-ov izvještaj "Tko plaća za onečišćenje plastikom" upozorava da stvarni trošak plastike za okoliš, zdravlje i gospodarstva može biti čak deset puta veći za zemlje s niskim prihodima, iako one troše skoro tri puta manje plastike po glavi stanovnika, u odnosu na zemlje s visokim prihodima.
Izvještaj procjenjuje da kilogram plastike u svojem cijelom životnom vijeku - od proizvodnje do odlaganja - zemlje s niskim i srednjim prihodima ukupno košta oko 150 američkih dolara, što je osam puta više od 19 američkih dolara ukupnog troška jednog kilograma plastike za zemlje s visokim prihodima.
Nejednaki troškovi imaju značajne posljedice za zemlje s niskim i srednjim prihodima poput Kenije, koja posljedice globalne plastične krize osjeti puno više nego zemlje s visokim prihodom. Upravo će se u Keniji vlade okupiti od 13. do 19. studenog radi trećeg kruga pregovora o globalnom sporazumu za okončanje onečišćenja plastikom, koji bi trebao donijeti globalno rješenje ove krize.
Traži se globalni sporazum
Od 2019. samo se devet posto plastičnog otpada reciklira, a većina se odnosi na plastiku za jednokratnu upotrebu.
WWF poziva sve vlade da se dogovore o sporazumu koji uključuje zabranu, postepeno ili potpuno ukidanje nepotrebnih visokorizičnih plastičnih proizvoda, polimera i kemikalija. Traže se globalni zahtjevi za dizajn proizvoda i sustave koji mogu osigurati zdravu i netoksičnu kružnu ekonomiju koja prioritizira ponovnu upotrebu i poboljšanja u procesu recikliranja. Također, WWF traži snažne mjere za podršku učinkovite provedbe koja uključuje dovoljnu financijsku podršku i usklađivanje javnih i privatnih financijskih tokova, posebno za zemlje s niskim i srednjim prihodima.
WWF poziva sve da potpišu globalnu peticiju i daju svoj glas za uspostavljanje učinkovitog i pravno obvezujućeg sporazuma kako bi se zabranili nepotrebni visokorizični plastični proizvodi - oni proizvodi koji uzrokuju najviše štete ili su najskloniji dospijevanju u prirodu. Peticiju je već potpisalo preko 60 tisuća ljudi, a cilj im je doći do 100 tisuća kako bi svjetskim vladama pokazali što mislimo o neodrživom upravljanju plastičnim otpadom.
