Suvremenom sortirnicom do rješavanja problema plastičnog otpada

Autor: B. O. Objavljeno: 15.02.2023. 🕜 13:06 Lokacija: Zagreb
  • Plastične boce (izvornik: Nicholas Piccillo / Shutterstock, 2007.)

• boce, plastični otpad, plastika
    Izvor: Nicholas Piccillo / Shutterstock

U Hrvatskoj ne postoji suvremena sortirnica koja može osigurati razdvajanje pojedinih frakcija otpada prema vrsti materijala, što je posebice bitno za otpad od plastike, kaže Gordana Pehnec Pavlović

Europska industrija plastike u suradnji s Europskom komisijom obvezala se da će do 2025. vratiti u proizvodnju 10 milijuna tona reciklirane plastike, što predstavlja velik izazov budući da se sada ugrađuje tek oko pet milijuna tona. No, ta industrija sama ne može ostvariti zadani cilj, stoga traži podršku i suradnju svih dionika u lancu vrijednosti, priopćeno je iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Koji su iskoraci do sada napravljeni i gdje su zastoji, bila je tema online radionice Circular plastics alliance: Alat Europske komisije za uspostavu kružnog gospodarstva u sektoru plastike. Radionicu je HGK organizirala u suradnji s Europskom komisijom (Glavna Uprava za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te mala i srednja poduzeća Europske komisije DG Grow) i Gospodarskom zbornicom Slovenije, Udruženje kemijske industrije.

Cilj događanja bio je potaknuti tvrtke na suradnju korištenjem Hrvatske platforme za otpad od plastike koja je osnovana pri HGK 2018. sa zadaćom povećanja recikliranja otpadne plastike i ugradnje reciklata u nove proizvode. Ista je platforma tada osnovana i pri Gospodarskoj zbornici Slovenije s ciljem razmjene iskustava i primjera dobrih praksi.
 

Dodatni trošak

"U Hrvatskoj smo za sada potaknuli kreiranje kružnog gospodarstva s otpadnom ambalažom od deterdženata i sredstava za pranje, no nismo ostvarili željeni napredak. Razlog je problem izdvajanja ove vrste otpada iz mase ukupnog, odvojeno prikupljenog plastičnog otpada, što predstavlja dodatni trošak za sakupljače. Slično je i s drugim vrstama reciklabilnog otpada, a u Hrvatskoj ne postoji suvremena sortirnica koja može osigurati razdvajanje pojedinih frakcija otpada prema vrsti materijala, što je posebice bitno za otpad od plastike", rekla je Gordana Pehnec Pavlović iz Sektora za industriju i održivi razvoj HGK.

Zbog svoje složenosti, EK je u planu zelene tranzicije izdvojila plastični otpad kao prioritetnu temu koja zahtijeva promjenu navika na svim razinama. No, promjena navika ne smije biti obveza samo industrije jer navike treba mijenjati i u načinu potrošnje, sakupljanja, sortiranja otpadne plastike te ponovnog korištenja reciklata koji će pridonijeti realizaciji zadanog cilja.
 

Prilika za gospodarstvo

"Svjesna te činjenice, Europska komisija, DG Grow osnovala je Circular Plastics Alliance koji pomaže ostvariti cilj poticanjem na suradnju i povezivanjem sudionika lanca vrijednosti, što je preduvjet za povećanje reciklaže i realizacije kružnog gospodarstva. Trenutačno, Circular Plastics Alliance broji tristotinjak članica", rekla je Laure Baillargeon iz Europske komisije, DG Grow. 

Izvor: Brian Yurasits

Tvrtkama su predstavljene i prednosti uključivanja u Europsko udruženje prerađivača plastike EuPC, čiji je predstavnik Marjan Ranogajec predstavio aktivnosti koje pomažu praćenje količina ugrađenog reciklata u nove proizvode te certificiranje proizvoda koji sadrže reciklat.

"Korištenje sekundarnih sirovina važan je aspekt resursne učinkovitosti, što nam je u razdoblju izazova s lancima dobave postalo itekako jasno. Kvalitetno uspostavljen sustav gospodarenja otpadom prilika je za gospodarstvo ne samo u tom smislu, već i zbog potencijala za otvaranje novih radnih mjesta", naglasila je Pehnec Pavlović.

TAGOVI