Čak 72% stanovništva u Europskoj uniji živi u gradovima i stoga gradovi trebaju biti predvodnici energetske tranzicije, istaknuto je danas na konferenciji Green Transition koja je u Gradskoj skupštini dijaloški okupila sukreatore politika, građane, nevladine udruge i ostale zainteresirane za participaciju u odlučivanju kako bi se trebao razvijati grad Zagreb, kako bi postao otporniji na klimatske promjene.
Predsjednik gradske skupštine Joško Klisović uvodno je istaknuo da je Zagreb proglašen drugim najzelenijim gradom u Europi, odmah iza Osla. Međutim, u raspravnom dijelu konferencije, kada su na red došla pitanja publike, moglo se čuti da to možda neće tako dugo ostati tako, jer su zelena pluća grada devastirana sječom i napadnuta sve većom izgradnjom.
Kao primjer je navedena zona potoka Kraljevec, u koji se već desetljećima slijeva kanalizacija iz septičkih jama uzvodno izgrađenih privatnih i rezidencijalnih vila, gdje se privatne šume krče i pretvaraju u građevinske parcele, a otvaraju se stoga i klizišta (Pantovčak, Cmrok). Predsjednica gradskog skupštinskog odbora za ekologiju odgovorila je da grad kroz inicijativu u skupštini treba pokrenuti proceduru zaštite gradskih park šuma, te ići u izradu podloga za proglašenje šuma zaštićenim dijelovima grada, prema Zakonu o zaštiti prirode. Ako se to usvoji, tada bi se trebale ustrojiti i ustanove te naći novac za plaćanje renđerske službe za brigu o šumama. Primjerice, Maksimir je nedavno postao javna ustanova za zaštitu prirode, tako da ima razmišljanja u tom smjeru.
Pomoćne usluge - tema za budućnost
Osim zaštite šuma, građane je najviše zanimalo širenje biciklističkih staza u zapadnom dijelu grada i gospodarenje otpadom, ali i energetika, napose mogućnosti postavljanja sunčanih elektrana na višestambene zgrade, za što se Klisović založio da se pojednostavni procedura.
Tvrtka KOER postavila je pitanje namjerava li Grad uskoro razmisliti o pružanju pomoćnih usluga HOPS-u, pošto je sve veća snaga sunčanih elektrana na njegovim krovovima. Ravnatelj REGEA-e Julije Domac je na to odvratio da je grad još 2021. imao tek nešto manje od 700 kW fotonapona na svojim krovovima, a sada se hvata korak. Za pružanje pomoćnih usluga osim sunčanih elektrana mogu poslužiti i vodospreme, rekao je Domac. Iskazan je interes i za jačanjem korištenja geotermalnog potencijala na obalama Save, gdje će uskoro i studentski dom Stjepan Radić biti priključen na geotermalne izvore.
Zagreb je na početku zelene priče
Ipak, čini se da je Zagreb tek na početku svoje 'zelene priče.' U godinu dana posađeno je 8.000 stabala, više nego ikad, u sklopu obnove grada nakon katastrofalnog nevremena prošlog ljeta, započeti su radovi na biciklističkoj magistrali u dužini 22 km, a radi se i na planu 5.000 sunčanih krovova. Velik broj gradskih ustanova je u energetskoj i sveobuhvatnoj obnovi, s tendencijom primjene obnovljivaca. Kako je uvodno istaknuo Julije Domac, EU je donijela propis kojim se očekuje da na svakih 10.000 stanovnika bude jedna energetska zajednica građana.
Tome bi trebao stremiti i Zagreb, u kojem je nedavno registrirana prva zajednica, koja se teškom mukom probila kroz procedure. On je istaknuo da pravednost i uključivost kroz građansku energetiku dobivaju novu dimenziju življenja, u kojoj će se energetski sektor sve manje doživljavati kao 'poslijeizborni plijen'.
Zadatak gradova je da osmisle i iskoriste potencijal svojih krovova, zaključio je Domac. Interes za konferenciju bio je iznimno velik pa je dvorana Gradske skupštine bila gotovo puna, a prisutni su mogli s predstavnicima vodećih stranaka - Možemo, SDP-om i HDZ-om bez prisustva medija razgovarati o temama koje ih muče. Konferencija s radom nastavlja 10. svibnja, kada će se održati panel gradonačelnika Zagreba, Bologne, Varšave i Budimpešte. Događanje su organizirali grad Zagreb, Gradska skupština, REGEA i Europski odbor regija, u sklopu Europskog klimatskog pakta koji potiče dijalog.
