Članovi uprava trebali bi ubrzati provedbu svojih akcijskih planova kako bi zaštitili proizvodnju sirovina ključnih za globalno stanovništvo i gospodarstvo s obzirom na to da su rizici od toplinskog stresa i suše u porastu diljem svijeta, navodi se u nedavno objavljenom PwC-ovom izvješću pod nazivom 'Klimatski rizici za devet ključnih sirovina: Zaštita ljudi i prosperiteta'.
Izvješće, u kojem je analizirano devet sirovina, od najznačajnijih minerala (bakar, kobalt, litij), ključnih usjeva (pšenica, riža, kukuruz) do esencijalnih metala (cink, željezo, aluminij), otkriva da, iako će se smanjenjem emisija smanjiti i rizici od vrućine i suše, ključne sirovine i dalje biti izložene značajnom stresu, čak i prema PwC-ovom scenariju s niskim emisijama.
Prema analizi, čak i ako se globalna emisija ugljika u kratkom roku smanji (scenarij s niskim emisijama), 87 posto svjetske proizvodnje riže, više od 70 posto proizvodnje kobalta i litija te oko 60 posto svjetske proizvodnje boksita i željeza bit će izloženo riziku do 2050. godine.
Važno je istaknuti da se tim rizicima može upravljati, pri čemu 47 posto predsjednika uprava kaže da su već usredotočeni na zaštitu svoje radne snage i fizičke imovine od klimatskih rizika, priopćeno je iz agencije IMC.
Rast aktivnosti elektroprivreda
"Čak i ako se globalne emisije ugljika u kratkom roku smanje, klimatski poremećaji predstavljaju ozbiljnu i sve značajniju prijetnju svjetskoj sposobnosti proizvodnje osnovnih sirovina, uključujući hranu, ali i materijale koji su sami po sebi ključni za tranziciju na neto nultu stopu emisija. Iako predsjednici uprava poduzimaju mjere s ciljem smanjenja emisija i prilagodbe klimatskim promjenama, potrebno je učiniti više. Tvrtke moraju razumjeti svoje povezane segmente i svoj utjecaj, a zatim surađivati s vladama i zajednicama na transformaciji svojih obrazaca potrošnje i proizvodnje. To je ključno, ne samo za kontinuirani uspjeh pojedinačnih tvrtki, već i za cjelokupno zdravlje i prosperitet globalnog stanovništva", izjavila je Emma Cox, globalna voditeljica aktivnosti povezanih s klimatskim pitanjima iz PwC-a Ujedinjeno Kraljevstvo.
"Tijekom proteklih 12 mjeseci vidimo jasan trend rasta aktivnosti elektroprivreda u analizama i procjenama utjecaja klimatskih rizika na njihovo poslovanje u dugom roku kao i na odluke o investicijama u infrastrukturu i proizvodni portfelj. Uz rizike koje nosi energetska tranzicija, izazove u domeni kvalificirane radne snage, klimatski rizici predstavljaju najveće izazove za menadžment elektroenergetskih kompanija", istaknuo je Mislav Slade-Šilović, voditelj usluga poslovnog savjetovanja za energetiku u jugoistočnoj Europi.
Ključni usjevi
Do 2050. godine, čak i ako svijet drastično smanji svoje emisije ugljika, više od 70 posto proizvodnje kobalta i litija moglo bi biti izloženo značajnom, visokom ili ekstremnom riziku od suše, dok je danas to gotovo jednako nuli. Manje od 10 posto proizvodnje bakra danas je izloženo značajnom ili većem riziku od suše, koji bi porastao na više od polovice prema scenariju s niskim emisijama do 2050. godine, odnosno na više od 70 posto prema scenariju s visokim emisijama. Kobalt, bakar i litij neizostavni su u elektronici i tehnologijama čiste energije.
Sve tri vrste usjeva (pšenica, riža, kukuruz) suočavaju se s rastućim rizicima od toplinskog stresa i suše. Promatrane zajedno, te tri kulture čine 42 posto kalorija koje ljudi unesu prehranom. Najrasprostranjenijem i najozbiljnijem riziku izložena je riža, pri čemu će 90 posto riže biti izloženo značajnom ili većem riziku od toplinskog stresa do 2050. godine prema scenariju s visokim emisijama. Trenutačno se više od 75 posto riže uzgaja u uvjetima značajnog ili većeg rizika od vrućine, što pokazuje da nije važna samo razina rizika, već i koliko su se dobro proizvođači spremni prilagoditi.
Osim toga, rizik od suše naglo se povećava i za ostale ključne usjeve. Trenutačno je oko jedan posto kukuruza i pšenice izloženo značajnom riziku od suše, koji će porasti na više od 30 posto, odnosno 50 posto prema scenariju s visokim emisijama do 2050. godine.
Proaktivne mjere
PwC-ovo istraživanje otkriva da su najvažniji metali izloženi sve većem riziku. Konkretno, više od 60 posto svjetske proizvodnje boksita i željeza moglo bi se suočiti sa značajnim ili većim rizikom od toplinskog stresa do 2050., čak i prema scenariju s niskim emisijama (u odnosu na trenutačnih 30 – 50 posto). U scenariju s visokim emisijama, 40 posto svjetske proizvodnje cinka moglo bi se suočiti sa značajnim ili većim rizikom od suše do 2050. (danas je rizik od suše jednak nuli). Aluminij (iz boksita), željezo i cink naširoko se koriste u industrijskoj proizvodnji, transportu i infrastrukturi.
Proizvodnja svih devet najvažnijih sirovina također je koncentrirana u ograničenom broju zemalja, od kojih se mnoge suočavaju sa sve većim klimatskim rizicima. Najmanje 40 posto, a čak i do 85 posto globalne opskrbe svakim pojedinim resursom potječe iz posebne skupine od najviše tri zemlje.
Tvrtke i predsjednici uprava sve su svjesniji utjecaja klimatskih poremećaja i poduzimaju odgovarajuće mjere. Već je 47 posto predsjednika uprava poduzelo proaktivne mjere za zaštitu svoje radne snage i fizičke imovine od klimatskih promjena, kako pokazuje PwC-ovo godišnje globalno istraživanje mišljenja predsjednika uprava za 2024. godinu, 'PwC’s 2024 Annual Global CEO Survey'. Međutim, za prilagodbu globalnog gospodarstva klimatskim rizicima potrebno je učiniti više. Naime, treba povećati otpornost utvrđivanjem rizika i njihovim upravljanjem duž cijelog lanca opskrbe, iskoristiti prilike za isporuku proizvoda, usluga ili poslovnih modela koji pomažu tvrtkama i zajednicama u prilagodbi te udružiti snage s dionicima od vlada do lokalnih zajednica kako bi se ostvarila uspješna suradnja i poboljšala prilagodba na razini politika i sustava.
Rudnici i farme
"Velik broj lokacija na kojima se proizvode osnovne sirovine vjerojatno će do 2050. godine zabilježiti češća razdoblja intenzivne suše i toplinskog stresa, čak i prema optimističnom scenariju s niskim emisijama. Kako bi izbjegli ekonomske gubitke i zaštitili zajednice i ekosustave, proizvođači i šira poslovna zajednica trebali bi prepoznati utjecaj klimatskih poremećaja na proizvodnju i ostvariti suradnju s većim brojem dionika u cilju prilagodbe. Time će se također ojačati nastojanja u pogledu bržeg prelaska na gospodarstvo s neto nultom stopom emisija", kaže Will Jackson-Moore, globalni voditelj aktivnosti povezanih s pitanjima održivosti iz PwC-a Ujedinjeno Kraljevstvo.
U PwC-ovom izvješću 'Klimatski rizici za devet ključnih vrsta sirovina: Zaštita ljudi i prosperiteta' analizirano je devet sirovina ključnih za globalno gospodarstvo i njihovu izloženost rizicima od suše i toplinskog stresa. Rizici su svrstani u kategorije značajnog, visok ili ekstremnog rizika. Rizik od toplinskog stresa kategoriziran je na temelju trajanja izloženosti iznad granica indeksa 'Wet Bulb Globe Temperature' (WBGT). WBGT pokazuje kombinirani utjecaj temperature i vlage.
Rizik od suše kategoriziran je na temelju postotka trajanja izloženosti iznimnoj suši tijekom razdoblja od 20 godina.
Izloženost ključnih rudnika i farmi nužnih za proizvodnju ovih devet sirovina procijenjena je u odnosu na sušu i toplinski stres povezan s klimom, uzevši današnju vrijednost kao osnovu te vrijednosti dviju godina u budućnosti: 2035. i 2050. godinu.
"Za 2050. ispitali smo koliko izloženosti riziku variraju ovisno o tome koliko se na globalnoj razini učinkovito smanjuju emisije ugljika uspoređujući scenarije s niskim i visokim emisijama. Iako naš pristup omogućuje koristan uvid u to kako različite vrste sirovina mogu postati izloženije različitim klimatskim opasnostima u budućnosti, postoje brojna ograničenja. Primjerice, nisu procijenjene potencijalne promjene u proizvodnji, a nije moguće ni predvidjeti buduće aktivnosti na području prilagodbe", stoji u priopćenju agencije IMC.
