“Ovo je ključno jer bi scenarij tzv. klimatske neutralnosti trebao biti naš razvojni pravac, a na koji se opredijelila i EU. No, njegovu integraciju u strategiju Hrvatska je odlučila odgoditi za nekoliko godina što je potpuno promašeno”, komentirao je Luka Tomac iz Zelene akcije. S druge strane, strategija predviđa daljnje ulaganje u proizvodnju, uvoz i korištenje fosilnih goriva sve do sredine stoljeća. To uključuje nova istraživanja nafte i plina na teritoriju RH, uvoz plina preko LNG terminala na Krku, korištenje ugljena još skoro 20 godina, korištenje plina i goriva baziranih na plinu u sektoru toplinarstva i transporta, itd. Zeleni pozivaju da se obustave ulaganja u fosilne izvore te da se novac preusmjeri u energetsku učinkovitost, obnovljivce i borbu protiv energetskog siromaštva, istraživanja i razvoj.
Građanska energetika
Kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, potrebno je osigurati građanima mogućnost samoopskrbe, proizvodnje energije i udruživanja u zajednice proizvođača energije, vodeći računa ne samo o zakonodavnom okviru u području energetike, nego i barijerama koje proizlaze iz drugih zakona i planova.
“Žalosti nas što Vlada RH i dalje pokazuje manjak hrabrosti i političke volje da konačno napravi pravi zaokret i bude pozitivan primjer drugim europskim zemljama. Time nam Vlada daje do znanja kako joj klimatska kriza, a posljedično i stanovnici ove države, nisu prioritet”, izjavila je Marija Mileta iz Zelene akcije.
Zelena akcija predlaže izradu plana smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 60 posto do 2030. te potpuno uklanjanje mjera, istraživanja i scenarija koji uključuju fosilna goriva. “Hrvatska treba odrediti točnu godinu kada će prestati koristiti fosilna goriva, uključujući ugljen i plin, u pojedinim sektorima i to mora biti puno prije 2050. godine”, rekla je Mileta.
