Povodom nezapamćenih napada na šumarsku struku, a samim time i na druge strukom povezane institucije i rad Hrvatskih šuma, ta je tvrtka s Akademijom šumarskih znanosti, Fakultetom šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim šumarskim institutom, Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije te Hrvatskim šumarskim društvom objavila zajedničko priopćenje kako bi javnost bila ispravno informirana o stanju i gospodarenju šumama u Hrvatskoj. Jer, pojašnjenja struke i brojni pozitivni primjeri dosta se teško i rijetko ističu u medijskom prostoru.
"Ovim se otvorenim pismom sve šumarske institucije obraćaju javnosti s ciljem zaštite digniteta šumarske struke i šumarstva kao znanosti i gospodarske grane. Već godinama se svaka sječa iz nekih glasnih i zlonamjernih krugova proglašava devastacijom. To je, međutim, potpuno netočno jer je sječa alat kojim se šuma njeguje, obnavlja, sanira nakon štete i prevodi u viši uzgojni oblik. Rezultat je kvalitetnija, stabilnija, raznolikija, produktivnija i vitalnija šuma", objavljeno je na stranicama Hrvatskih šuma.
Prirast drvne zalihe
Šumama u vlasništvu Hrvatske gospodari se održivo, stručno, profesionalno i na znanstvenim temeljima dulje od dva i pol stoljeća. Inženjerski studij šumarstva jedan je od najstarijih visokoškolskih studija u Hrvatskoj, a temelji se na prirodnoj školi gospodarenja šumama.
Šumama se gospodari na temelju Zakona o šumama, Zakona o zaštiti prirode te šumsko-gospodarskih planova, koji se donose na razdoblje od 10 godina, tijekom kojih državna inspekcija redovno nadzire propisane radove. Dakle, za svaku je gospodarsku jedinicu (šumu) u nas evidentirana cjelokupna drvna zaliha i broj stabala po vrstama drveća te propis za gospodarenje u njoj u sljedećih 10 godina, ističe se u priopćenju.
Godišnji prirast drvne zalihe u Hrvatskoj iznosi 10,1 milijun m3, od čega je 7,5 milijuna m3 u šumama kojima gospodare Hrvatske šume, a 2,2 milijuna m3 u šumoposjedničkim šumama.
Godišnje se u šumama kojima gospodare Hrvatske šume iskoristi manje od prirasta, čime se osigurava budućnost održivog gospodarenja – naime, prosječna godišnja proizvodnja kroz njegu i obnovu šuma iznosi 6,4 milijuna m3.
Prirodna obnova
Šume se tijekom njihova životnog vijeka njeguju, a po isteku tog vijeka obnavljaju. Obnova šuma ponajprije je prirodna. To je ekološki i ekonomski najprihvatljiviji način izmjene generacija. Njega i obnova šuma obavljaju se prema načelima prirodne škole uzgajanja šuma (Close-to-nature silviculture), u nas razvijane pod nazivom zagrebačka škola uzgajanja šuma.
Tradicija šumarstva duga 256 godina i prirodan pristup gospodarenju šumama temeljni su razlozi što u Hrvatskoj imamo relativno povoljnu šumovitost, očuvanu ukupnu površinu šuma i izrazito visok udjel prirodnih šuma.
U medijima se itekako može primijetiti i golem pritisak drvoprerađivačke industrije na Hrvatske šume zbog ograničene drvne sirovine, kojem se ta tvrtka upravo zbog planskog i programskog gospodarenja uspješno odupire pa je neobično kako se 'zeleni aktivisti' u takvim situacijama ne oglase sa svojom podrškom!
Brojne nepogode
"Izuzetno je važno naći ravnotežu između očuvanja ovog prirodnog resursa i gospodarskog učinka cjelokupne industrije koja se temelji na šumi i koja je jedna od najperspektivnijih u Hrvatskoj, posebice u ruralnim područjima i zapošljava oko 50 tisuća ljudi (drvna industrija, dobavljači, izvođači radova u šumarstvu, obrtnici itd.). Jednako tako, nismo primijetili podršku hrvatskom šumarstvu u borbi s brojnim nepogodama koje su pogodile naše šume u proteklih nekoliko godina, a koje su neposredna ili posredna posljedica sve jačih i bržih klimatskih promjena, kojima svi svjedočimo u svim aspektima života: katastrofalnim odumiranjem šuma poljskog jasena i obične smreke, napadom štetnika u najvrjednijim šumama hrasta lužnjaka, štetama u jelovo-bukovim i kitnjakovim šumama od ledoloma i vjetroloma te šumskim požarima", stoji u priopćenju.
Nitko se od zelenih aktivista, javljaju Hrvatske šume, ne oglašava kada šumarstvo ukazuje na opasnosti od velikih hidrotehničkih zahvata u okolišu nizinskih šuma ili od ponovne degradacije sredozemnih šuma ako se prepuste nekontroliranom brstu i ispaši.
