"Digitalna transformacija poslovanja ne predstavlja samo usvajanje tehnologija, već i novih, digitalnih načina razmišljanja i poslovnih modela te omogućava nove proizvode, procese i usluge, tj. nova iskustva", izjavila je Mirta Pokrščanski Landeka, voditeljica Službe za tehničko zakonodavstvo, održivi razvoj i offset Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR), na Svijetloj budućnosti - Konferenciji o novim tehnologijama, robotizaciji i automatizaciji u industriji i zgradarstvu Hrvatska 4.0 i Konferenciji o energetski učinkovitoj rasvjeti, pametnim domovima, zgradama i gradovima – koja je u organizaciji tvrtke ENERGETIKA MARKETING održana jučer u Zagrebu.
Krize koje su slijedile jedna drugu, dodala je, potaknula su nova razmišljanja o politikama i aktivnostima koje će dati odgovore i rješenja ne samo za sadašnjost, već i za budućnost.
"Krizu ne treba promatrati isključivo kao skup problema, već i izazova na koje treba dati najbolji mogući odgovor te prilike i mogućnosti koje se pružaju u tim nepredvidivim situacijama", napomenula je.
Veći udjel inovativnih proizvoda
Digitalna transformacija, nastavila je, najnaprednija je u područjima informacijskih tehnologija i korisničkih promjena, što ne iznenađuje s obzirom na to koje kompetencije imaju zaposlenici u ICT sektoru i njihovu sposobnost prihvata novih tehnologija. "Iza ICT sektora slijede marketing i prodaja", kazala je, naglasivši kako najveći potencijal i izazov digitalne transformacije leži u ljudskim resursima.
K tomu, istaknula je, u provedbi digitalne transformacije jedna od ključnih podrška je ona koja dolazi s najviše razine. U tome je značajan doprinos na sve dosadašnje krize dala i Vlada koja je poduzela niz mjera kako bi se ponajprije zadržale gospodarske aktivnosti, a u pripremi su novi projekti i mjere. Naglasak svih mjera je zadržati gospodarski rast, čak i sporiji, ali bitno je da ostane na uzlaznoj putanji. "Nastavljajući se na doneseni Nacionalni plan oporavka i otpornosti, u pripremi je također Nacionalni plan industrijskog razvoja i poduzetništva. Prema tome planu, Hrvatska će svoj održivi rast i razvoj temeljiti na boljem iskorištavanju vlastitih resursa te prema izvozno orijentiranim, zelenim i pametnijim proizvodima, tj. zelenijem gospodarstvu, čistim industrijama i novim tehnologijama. Cilj je usmjeriti se prema proizvodima više tehnološke razine i većim udjelom inovativnih proizvoda", objasnila je.
Uporaba bespilotnih letjelica
U sklopu Svijetle budućnosti, predstavljena je Smart city grupacija Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Bojan Fišer, predsjednik te grupacije, istaknuo je kako je ona osnovana prije dva mjeseca te ima oko 35 tvrtki-članica koje razvijaju i proizvode suvremena tehnološka rješenja i proizvode za pametne gradove, ali i one koje planiraju i projektiraju pametnu i zelenu javnu infrastrukturu.
Također, na toj konferenciji je predstavljen jedan od najznačajnijih astronomskih projekata – Opservatorij 'Vera Rubin' u Čileu. Osim toga, predstavljene su mogućnosti koje danas pruža uporaba bespilotnih letjelica pri autonomnoj inspekciji vjetroelektrana (projekt koji se odvija na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilištu u Zagrebu) ili pošumljavanju (Projekt O2) te, primjerice, razvoj autonomnog robota za rad u poljima kukuruza.
Sarajko Baksa, profesor visoke škole na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu, istaknuo je kako je u Europskoj uniji 20 posto od ukupnog broja poslova vezano za proizvodnju, odnosno više od 34 milijuna radnih mjesta, dva milijuna proizvodnih subjekata i više od šest milijardi eura prometa, što rezultira nužnošću primjene industrije 4.0.
Fotografije sa skupa možete pogledati OVDJE.
