Pitanje energetske krize je vrlo kompleksno. Naime, većina ljudi doživljava energetsku krizu tek kad cijene goriva astronomski skoče ili ako se pojave ogromni redovi na benzinskim crpkama, nedavno je za stručni časopis EGE izjavio dr. sc. David M. Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković (IRB).
"Međutim, energetska kriza traje već dulje vrijeme i svakog dana sve više utječe na naše živote. Globalna energetska kriza najveći zamah uhvatila je nakon pandemije bolesti COVID-19, kada se uz pandemiju velik dio svijeta suočavao s nestašicom i povećanim cijenama na tržištima nafte, plina i električne energije", kazao je.
Krizu su uzrokovali, dodao je, razni ekonomski čimbenici, problemi s opskrbnim lancima, financijske špekulacije, manjak radne snage te klimatske promjene, a kasnije ju je dodatno pogoršala ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine.
Odlični potencijali
"Strateški ciljevi Europske unije do 2030. godine obuhvaćaju smanjenje emisija stakleničkih plinova za 40% u usporedbi s razinama izmjerenima 1990., najmanje 27% potrošene energije treba biti generirano iz obnovljivih izvora te treba ostvariti najmanje 27% ušteda u potrošnji energije u usporedbi s ‹business as usual› scenarijem", napomenuo je.
U slučaju obnovljivih izvora energije, nastavio je, činjenica je da Hrvatska ima odlične potencijale vjetra, solara i voda.
"S obzirom na to da se kod obnovljivih izvora često postavlja pitanje zbrinjavanja solarnih panela i baterija za električna vozila u budućnosti, svjesni smo da je potrebno pojačati ulaganja u istraživanje i razvoj novih materijala, baterija i drugih tehnologija skladištenja energije, koji ne bi bili problem za okoliš", istaknuo je.
Više o tome moguće je pročitati u aktualnom broju stručnog časopisa EGE.
Na časopis EGE, koji izlazi pet puta godišnje i prati najnovija kretanja u energetici, možete se pretplatiti OVDJE.
