Dug je i skup put do dekarbonizacije

Autor: B. O. Objavljeno: 08.02.2023. 🕜 09:23 Lokacija: Zagreb
  • prof. dr. sc. Vladislav Brkić, dipl. ing., dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Hrvatske udruge za geotermalnu energiju

• Vladislav Brkić, RGN, HUGE
    Izvor:

U pogledu energetske tranzicije, Hrvatska mora biti ambicioznija i jačati energetsku neovisnost, kaže Vladislav Brkić

Više je uzroka energetske krize. S jedne se strane očekuje smanjenje emisija, a s druge se želi zadržati pa i poboljšati standard i ostvariti dostupna, sigurna i stabilna opskrba energijom, nedavno je za stručni časopis EGE izjavio prof. dr. sc. Vladislav Brkić, dekan Rudarsko-geološko naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

"Tako su pojedine europske zemlje zatvarale nuklearne elektrane i termoelektrane na ugljen ili odredile rokove njihova zatvaranja, a dodatno se ugljen želi zamijeniti manje štetnim prirodnim plinom. Nažalost, i on se donedavno apostrofirao kao ‘nezeleni’, zaboravljajući da on nije samo energent, već i sirovina. Nadalje, gospodarski oporavak zemalja poput Kine, Indije i Japana nakon prvog udara pandemije značajno je poremetio globalne opskrbne lance i izazvao eksploziju cijena energenata", kazao je. 

Uz to, dodao je, razlozi rekordnih cijena električne energije na europskim tržištima bili su povećana potražnja za naftom i plinom na tržištima u Aziji, mala zapunjenost skladišnih kapaciteta, uz dugu prethodnu ogrjevnu sezonu i smanjenu isporuku plina s ruskog tržišta.
 

Jači, otporniji i spremniji

"U pogledu energetske tranzicije, Hrvatska mora biti ambicioznija i jačati energetsku neovisnost, pri čemu se zalažem za dostupni energetski miks. Kako bi se tranzicija ubrzala, važno je da se naše tvrtke uključe i daju svoj doprinos. I to od ulaganja u vjetroelektrane i solarne kapacitete, u inovativne tehnologije, poput zelenog vodika i hvatanja i skladištenja ugljičnog dioksida u pogodne geološke formacije. Tu su i ulaganja u projekte geotermalne energije. Uz toplinarstvo, ona nudi stabilan i o vremenskim uvjetima neovisan izvor za proizvodnju električne energije, ali i za poljoprivredu", napomenuo je.

Svi ti projekti, nastavio je, dokaz su da tranziciju možemo iskoristiti kako bismo bili jači, otporniji i spremniji za buduće izazove.

"Ako pak ne smanjimo emisije, izazvat ćemo velike štete na infrastrukturi zbog učestalih ekstremnih vremenskih pojava. S druge strane, moramo ostvariti stalnu i sigurnu opskrbu energijom jer ubrzanom tranzicijom može biti ugrožena sigurnost opskrbe s obzirom na nestalnost pojedinih izvora (vjetar, Sunce) jer je prijelaz s fosilnih na niskougljične izvore dugotrajan i skup bez poticaja države", istaknuo je.

Više o tome moguće je pročitati u aktualnom broju stručnog časopisa EGE.

Na časopis EGE, koji izlazi pet puta godišnje i prati najnovija kretanja u energetici, možete se pretplatiti OVDJE.

TAGOVI