Akumulacije magme ispod supervulkana Yellowstone počele su se pomicati prema slabo proučenom sjeveroistočnom dijelu parka. To stoji u članku upravo objavljenom u časopisu Nature.
Grupa američkih geologa predvođena Cliffordom Thurberom, profesorom na Sveučilištu Wisconsin-Madison (SAD), otkrila je da se u ovom području vulkana danas nakupila približno ista količina magme kao i prije velike erupcije prije 1,3 milijuna godina. Naime, na području Nacionalnog parka Yellowstone nalazi se jedan od najvećih supervulkana na Zemlji s visokom geološkom aktivnošću. Zadnji put se probudio prije otprilike 650-700 tisuća godina. To je dovelo do velikih požara u Sjevernoj Americi i do oštrog hlađenja klime na Zemlji u cjelini.
"Naša mjerenja pokazuju da su se bazaltne mase iz nižih slojeva kore nedavno počele kretati prema nakupinama riolitne magme u sjeveroistočnom dijelu parka Yellowstone, spajati se s njima i dodatno ih zagrijavati. To ukazuje da su žarišta buduće eksplozivne vulkanske aktivnosti preselilo u ovo područje sadašnje kaldere ovog supervulkana", stoji u članku.
Zaključci se donose na temelju podataka prikupljenih na području Nacionalnog parka Yellowstone pomoću seizmografa i sustava magnetotelurskog sondiranja Zemlje. Ovi uređaji prate kretanje magme promjenama električnih i magnetskih svojstava različitih slojeva kore.
Senzori daju bolje podatke
Znanstvenici su nedavno instalirali više od stotinu takvih senzora u parku Yellowstone kako bi izradili prvu detaljnu kartu rezervoara magme i promatrali njezino kretanje u gornjim i donjim slojevima kore. Iskoristili su prikupljene materijale kako bi sastavili trodimenzionalni model mreže magmatskih komora smještenih ispod supervulkana Yellowstone na dubini od 2 do 40 km. Na seizmičku brzinu snažno utječu temperatura, tlak i taljevina; međutim, magnetotelurski podaci prvenstveno su osjetljivi na prisutnost taljevine, što ih čini idealnim za ograničavanje vulkanskih sustava.
Općenito, istraživači su uspjeli otkriti sedam velikih rezervoara magme, od kojih su neki aktivno ispunjeni stijenama iz klase riolita sposobnih za generiranje snažnih eksplozivnih erupcija. Značajan dio ovih rastućih komora magme nalazi se u sjeveroistočnom dijelu sadašnje kaldere vulkana Yellowstone, koji se prije smatrao mirnim i zbog toga praktički nije istražen.
Postoji oko 440 kubičnih kilometara vrućih riolitnih stijena u lokalnim komorama magme — to je red veličine više od njihovih rezervi u drugim dijelovima kaldere. Otkriveno je da su riolitske taljevine pohranjene u odvojenim područjima ispod kaldere s niskim udjelima taljevine, što ukazuje da rezervoari nisu eruptivni. U tom smislu, sjeveroistočni rezervoari magme usporedivi su s količinom emisija iz Yellowstonea prije 1,3 milijuna godina, tijekom jedne od tri divovske erupcije supervulkana. To ovu regiju čini posebno važnom za procjenu potencijalne prijetnje Yellowstonea civilizaciji, saželi su znanstvenici.
