Europska raketa Ariane 5 u srijedu je posljednji put poletjela iz Francuske Gvajane, noseći dva vojna komunikacijska satelita i ostavivši svojim državama osnivačima vakuum u autonomnom pristupu svemiru po prvi put u više od četiri desetljeća, piše Tportal.
Trostupanjski lanser visok 53 metra napustio je lansirnu rampu u francuskoj svemirskoj luci Kourou u Francuskoj Gvajani, u svojoj 117. i posljednjoj misiji u 19 sati po lokalnom vremenu.
Misija postavljanja francuskog satelita Syracuse 4B i njemačkog satelita Heinrich Hertz (H2Sat) u geostacionarnu orbitu predstavlja završetak programa Ariane 5 nakon 27 godina rada, a operativna uporaba njezina nasljednika – Ariane 6 – odgođena je zbog tehničkih razloga do 2024. godine.
Djelomičnu ovisnost o Sojuzu dokinuo je rat
Europa je donedavno ovisila o Ariane 5 i njezinom kapacitetu od preko 11 tona, kao i o ruskom lanseru Sojuzu za srednje nosivosti i talijanskoj Vegi za male.
No Moskva je prošle godine povukla pristup Sojuzu zbog napetosti oko Ukrajine, a nadograđena Vega C ostaje prizemljena nakon neuspjeha svog drugog lansiranja u prosincu, što je izazvalo ono što je čelnik Europske svemirske agencije (ESA) nazvao “krizom” svemirskih lansiranja.
Izvršni direktor Airbusa, koji je s francuskim Safranom suvlasnik proizvođača ArianeGroup, rekao je u lipnju da jaz naglašava “ranjivost” Europe u svemiru. “Sada je sav pritisak na Ariane 6”, rekao je za Paris Air forum.
Prvo probno lansiranje Ariane 6 očekuje se krajem godine, ovisno o testovima koji će se provesti tijekom ljeta, a prva komercijalna operacija planirana je za iduću godinu.
Konačno lansiranje Ariane 5 odgođeno je prošli mjesec zbog tehničkih razloga i ponovno ovaj tjedan zbog vremena.
U početku predvođen Francuskom, Njemačkom i Velikom Britanijom, europski program Ariane bio je pionir u komercijalnim lansiranjima, ali sada se suočava s intenzivnom konkurencijom SpaceX-a Elona Muska.
