Umjetna inteligencija bi mogla povećati svjetsko gospodarstvo za sedam posto svjetskog BDP-a do 2030. godine, smatraju financijaši u Goldman Sachsu. Nova tehnologija uglavnom izaziva uzbuđenje i optimizam i čini se nazaustavljivom. Što to znači za hrvatske tvrtke i tržište rada, pokazalo je prvo istraživanje o umjetnoj inteligenciji u hrvatskom gospodarstvu koje su proveli Hrvatska gospodarska komora i tvrtka Best Advisory. Istraživanje u kojem su sudjelovale 342 velike, srednje i manje tvrtke predstavljeno je danas u Zagrebu na konferenciji HGK i njezinog Udruženja za IT, na temu Umjetna inteligencija i kibernetička sigurnost u gospodarstvu.
Hrvatska je bez sumnje aktivno uključena u tu tehnološku revoluciju, međutim nedostaje sustavan pristup. Kako je istaknula Sandra Bartol iz Best Advisoryja, hrvatske tvrtke iznadprosječno su optimistične i znatiželjne u pogledu umjetne inteligencije u gospodarstvu, u odnosu na slična istraživanja u svijetu. Međutim, kada je riječ o utjecaju UI na društvo, tu je primjetan veći oprez pa i bojazan.
Ukupno 50% ispitanika u anketi Best Advisoryja već primjenjuje umjetnu inteligenciju u svom poslovanju, što je vrlo slično brojkama u EU, gdje nešto više tvrtki, 65% koristi umjetnu inteligenciju (Deloitte studija 2023.). U Hrvatskoj UI se koristi za analizu podataka, chatbotove, virtualne asistente tj. automatizaciju procesa. Uzgred, na konferenciji je istaknuto da je europski cilj da do 2030. čak 75% tvrtki koristi UI. Ukupno 64% primjećuje financijske, a 84% vremenske uštede.
Uvodničarka Hilary Mine iz Digital Europe navela je drugačije podatke od onih koje navodi Best Advisory prema kojima tek 8% posto tvrtki u EU koristi umjetnu inteligenciju, tako da je pitanje kakvi su kriteriji korišteni u ta dva istraživanja.
Prema rezultatima hrvatskog istraživanja čak 92% poduzeća umjetnu inteligenciju smatra važnom za svoje poslovanje. Drže da bi ta tehnologija pomogla u boljoj automatizaciji ponavljajućih procesa te da bi bolje utjecala na donošenje odluka u njihovoj tvrtki. No, gotovo dvije trećine ispitanika nema razvijenu strategiju primjene umjetne inteligencije u svome poslovanju, iako 82% ispitanika očekuje financijske koristi od ulaganja u UI. Čak 38% zaposlenih strahuje da bi primjena UI ugrozila njihovo radno mjesto.
Manjak znanja
Čak 75% ispitanika ispravno identificira nedostatak znanja i vještina upravo kao glavni izazov u primjeni UI, a većina se informira na društvenim mrežama i iz članaka na internetu. Međutim, tek šest posto poduzeća u Hrvatskoj redovito održava edukacije o umjetnoj inteligenciji, njih 20% ponekad, dok je istodobno prosječna ocjena za razinu stručnosti i znanja zaposlenika o AI tehnologijama 2,41 (na skali od 1 do 5), što pokazuje da ti koncepti nisu potpuna nepoznanica.
Polovina tvrtki još se nije upoznala s potencijalima UI na svoje poslovanje. Ispitanici koji kažu da nisu zainteresirani za primjenu umjetne inteligencije kažu da za tim „ne vide potrebu te da bi ih to puno koštalo“. „Umjetna inteligencija neće zamijeniti ljude, već će ljudi koji je razumiju zamijeniti one koji je ne shvaćaju. U Hrvatskoj nedostaje sustavan pristup, čak i u tvrtkama koje je koriste“, rekla je Bartol.
Lidija Karaga iz tvrtke Poslovna inteligencija naglasila je da svaka zainteresirana tvrtka prvo treba razraditi strategiju što su UI namjerava postići u svom poslovanju, koje ciljeve želi ostvariti, te da je osnovno da tvrtka ima dobru strategiju postupanja i upravljanja s podacima.
Konzistentno zakonodavstvo za cijelu Europsku uniju
Europa po ulaganjima u UI zaostaje za SAD-om, koji ulaže barem pet puta više novca u tu tehnologiju (14-21 mlrd. eura), i za Azijom, koja ima trostruko veća ulaganja od EU, koji je ove godine u UI uložio između 2,7 i 3,6 mlrd. eura. Ključno će biti da sve države bloka donesu konzistentnu regulativu, bez zatvaranja u nacionalne specifičnosti, jer je to prema riječima Hilary Mine iz udruženja Digital Europe „gospodarsko samoubojstvo“.
Mine je uvodno zapitala okupljene slažu li se da je umjetna inteligencija samo matematika, algoritmi, te da sama po sebi nije ni loša ni dobra i nudi odlične prilike. Navela je primjer poljoprivrednika koji je uz pomoć te tehnologije uspio povećati prinose 20%, te rješenja koja bi mogla utjecati na veću sigurnost u prometu. Mine naglašava da je potreban globalno konzistentan regulatorni okvir, kako bi kapital mogao slobodno teći a tehnologija se razvijati. Također, kao otežavajući faktor navela je ocjenu usklađenosti tih softwarea (compliance), koji developera mogu opteretiti i s minimalno 300.000 eura troškova.
O svojim iskustvima govorili su predstavnici Croatia osiguranja, koje je prvo uvelo procjenu štete baziranu na umjetnoj inteligenciji te Ericsson Nikola Tesla koji radi na više frontova (javna uprava, pametni promet, zdravstvo…), kao i Sofascore.
