Indija je ovaj tjedan u četvrtak postala četvrta nacija, nakon SAD-a, Rusije i Kine, koja se spustila na Mjesec, napravivši prva uspješnu misiju spuštanja letjelice i rovera na mjesečev južni pol, koji se smatra bogatim ledom. Naime, Južni pol ključna je lokacija za buduće misije u duboki svemir jer se sastoji od rezervoara leda i drugih vrijednih resursa i zato ga ljudi žele bolje istražiti.
Velik je to uspjeh ponovljene indijske misije i dokaz razvijenosti svemirskog programa najmnogoljudnije nacije na svijetu, tim više što Rusija ranije u kolovozu nije uspjela na tu lokaciju spustiti svoju letjelicu Luna-25, koja se razbila u doticaju s površinom.
Vijest je objavila Indijska organizacija za svemirska istraživanja ISRO, koja je navela da su nakon nježnog spuštanja letjelice Chandrayaan-3, težine 1.752 kg stvoreni uvjeti za puštanje na površinu rovera, teškog samo 26 kilograma.
Istraživačka faza
Sada je misija ušla u drugu fazu. Prvi izazov je pokazati sposobnost rovera da manevrira kroz neravan teren južnog pola. Osim početnog ažuriranja postavljanja, ISRO tek treba otkriti dodatne pojedinosti o kretanju rovera.
Ovo kompaktno robotsko vozilo pomno će istraživati mjesečev regolit (specifično prašnjavo, stjenovito i kameno tlo), provodeći dubinske kemijske i elementarne analize. Unutar kratkog razdoblja od samo dva tjedna (ili ekvivalentno 14 zemaljskih dana ili jednom lunarnom danu), lander i rover izvest će različite eksperimente koristeći napredni skup znanstvenih instrumenata.
Ovaj ograničeni operativni prozor proizlazi iz surovih uvjeta koji prevladavaju u Mjesečevom južnom polarnom području. S vječnim mrakom i temperaturama koje padaju do -230 Celzijevih stupnjeva, rukovanje instrumentom postaje znatno zahtjevnije, pojasnio je ISRO.
Oprema na roveru
Rover se sastoji od dva korisna tereta. Laserski inducirani probojni spektroskop (LIBS) izvući će vrijedne podatke o kemijskom i mineralnom sastavu Mjeseca.
Drugi teret, Alpha Particle X-ray Spectrometer (APXS), tražit će elemente uključujući magnezij, aluminij, silicij, kalij i kalcij u Mjesečevom tlu. Ovi bi podaci potencijalno mogli pružiti uvid u Zemljinu formaciju, rani Sunčev sustav i površinsku kemiju njenog jedinstvenog prirodnog satelita. Mjesečeva letjelica je pak opremljena s četiri korisna tereta, piše portal Interestiningeneering.com.
RAMBHA (Radio Anatomija hiperosjetljive ionosfere i atmosfere vezane uz Mjesec) posebno je usmjerena na praćenje promjena u obližnjem okolišu plina i plazme kako vrijeme napreduje. Chandra's Surface Thermophysical Experiment (ChaSTE) će dobiti mjerenja toplinskih svojstava lunarne površine na južnom polu.
Drugi korisni aparat, Instrument za lunarnu seizmičku aktivnost (ILSA), pratit će i mjeriti seizmičku aktivnost na mjestu slijetanja. Ovi bi podaci mogli precizno mapirati unutarnju strukturu Mjeseca, posebice njegovu koru i plašt.
Četvrti teret izradila je NASA, a to je Laser Retroreflector Array (LRA). Web stranica ISRO-a spominje LRA kao "pasivni eksperiment za razumijevanje dinamike Mjesečevog sustava".
Zašto je za svemirska istraživanja u budućnosti važan Mjesec?
Indija će uglavnom provoditi eksperimente s lunarnim dometom, koji uključuju snimanje signala pomoću laserskog reflektora i zatim mjerenje vremena potrebnog da se signal vrati. Zanimljivo je da NASA još uvijek koristi retroreflektore koje su postavile misije Apollo za izračunavanje udaljenosti između Zemlje i Mjeseca.
Južni pol ključna je lokacija za buduće misije u duboki svemir jer se sastoji od rezervoara leda i drugih vrijednih resursa. Iskorištavanje Mjesečevih vodenih resursa ublažilo bi napor dovođenja sa Zemlje, što bi zauzelo puno prostora i težine na svemirskom brodu i povećalo troškove misije. Posljedično, flota misija koje uključuju različite nacije, uključujući Sjedinjene Države i Kinu, usmjerila je pozornost na regiju Južnog pola s ciljem procjene tih resursa i eksperimentiranja s metodama ekstrakcije. Chandrayaan-1, prva indijska lunarna misija iz 2008., odigrala je ključnu ulogu u otkrivanju mjesečeve vode. Svemirska zajednica sada željno iščekuje intrigantna otkrića koja bi njezin nasljednik mogao otkriti u nadolazećim tjednima i mjesecima
