Istraživanje koje su proveli znanstvenici s Laboratorija za mlazni pogon Nacionalne agencije za zrakoplovstvo i svemir (NASA) u Pasadeni, u Sjedinjenim Američkim Državama, a u kojem su sudjelovali njihovi kolege sa Sveučilišta Colorada i dr. sc. Ivica Vilibić s Instituta Ruđer Bošković (IRB), otkriva da meteorološki tsunamiji ne utječu samo na oceane, već ostavljaju trag i u Zemljinoj atmosferi, i to u obliku akustično-težinskih valova koje u atmosferu odašilju meteorološki tsunamiji, uzrokujući time poremećaje u gustoći elektrona. Taj fenomen može se opisati i kao 'pjevanje mora', a prvi puta je dokumentiran u toj studiji.
Rezultati studije važni su za bolje razumijevanje jedinstvenog vremenskog fenomena, meteoroloških tsunamija te atmosferskih sustava Zemlje kao cjeline, priopćio je IRB.
"Zbog brzine propagacije takvih poremećaja, tu vrsta mjerenja nije moguće koristiti u sustavima upozoravanja na meteorološke tsunamije. No, saznanje da meteorološki tsunamiji mogu uzrokovati nagle promjene u količini elektrona zanimljivo je za objašnjavanje i kvantificiranje upravo tih procesa te na kraju mogu pridonijeti potpunijem objašnjavanju tih oscilacija, znajući da se takvi valovi slabijeg intenziteta, kao i infragravitacijski valovi, učestalo pojavljuju u moru. Drugim riječima, izgleda da je 'pjevanje mora' učestalije nego što je uvriježeno mišljenje u znanstvenoj zajednici", objašnjava dr. Vilibić, jedan od autora na radu te znanstveni savjetnik u Laboratoriju za fiziku mora i kemiju vodenih sustava IRB-a.
Višećelijska brza oluja
Rezultati su objavljeni u znanstvenom časopisu GPS Solutions. U istraživanju su po prvi puta izmjerene promjene u količini elektrona u jonosferi nastale zbog vertikalnog prostiranja akustičko-težinskih valova uzrokovanih meteorološkim tsunamijima.
Meteorološki tsunamiji su valovi tsunamija koji u moru nastaju kada izraženi putujući poremećaji u tlaku zraka i vjetra rezonancijom stvaraju snažne valove u moru. Ti valovi mogu biti izraženi u nekim područjima. Tako je u Jadranu najpoznatija poplava Vele Luke 1978., kada je val perioda oko 20 minuta i visine više od šest metara poplavio značajan dio tog naselja. Meteorološki tsunamiji mogu stvarati valove i u drugim dijelovima Sredozemlja te uz obale kontinentalnih šelfova kao što je istočna obala SAD-a.
Upravo se tamo 13. lipnja 2013. zabilježio meteorološki tsunami koji je zahvatio obalno područje ispred New Jerseya. Valove u moru je stvorio tzv. 'derecho', tj. višećelijska brza oluja koja je putovala preko Velikih jezera pa sve do istočne obale SAD i dalje, ukupno više od tisuću kilometara.
"Zanimljivo je primijetiti da je oluja koja je poharala unutrašnjost Hrvatske 19. srpnja 2023. imala sve odlike upravo takve vrste oluja: snagu, veliku brzinu, dugovječnost, štetu u pogođenom području. Taj 'derecho' je na svom prednjem dijelu bio karakteriziran snažnim i naglim skokom u tlaku zraka koji je i stvorio valove meteoroloških tsunamija", kaže.
"Ti valovi su se odbili od ruba plitkog područja šelfa dvjestotinjak kilometara od obale i vraćajući se nazad uzrokovali nagle promjene razine mora uz obalu više od jednog metra, pri tome uzrokujući manju štetu i ranjavajući više ronioca zahvaćenih valovima. Dakle, kod meteoroloških tsunamija vremenske neprilike u atmosferi stvaraju valove tsunamija u moru, što je i logično, zar ne?", ističe.
Eksplozija supervulkana
On dodaje kako je prije nešto više od 20 godina pokazano kako i valovi dugih perioda u moru, kao što su tsunamiji, mogu stvarati valove u atmosferi, zapravo vrlo male, najviše od nekoliko metara, koji se nakon toga mogu propagirati vertikalno u atmosferi. "No, atmosfera s visinom postaje sve rjeđa pa se ti valovi shodno tome povećavaju te dosižu visine od stotinjak i više kilometara, odnosno jonosferu, u kojoj se putem satelita i zemaljskih prijemnika mogu mjeriti nagle promjene količine elektrona. Na ovaj način moguće je detektirati potresom uzrokovane tsunamije u roku od nekoliko sati, što može biti primjenjivo u sustavima ranog upozoravanja na tsunamije u velikim oceanima", objašnjava.
On dodaje kako se taj fenomen može opisati i kao 'pjevanje mora' jer su valovi koji dosežu jonosferu akustičko-težinski valovi, isti kao i oni koji nastaju eksplozijom supervulkana kao što je bila eksplozivna erupcija vulkana Hunga Tonga-Hunga Ha'apai u siječnju prošle godine.
Ta eksplozija je stvorila akustičko-težinski udarni val koji je obišao Zemlju više puta, također stvarajući meteorološke tsunamije u svim svjetskim morima. No, sada se zna da 'more pjeva' i kad ga potaknu snažni procesi u atmosferi koji stvaraju meteorološke tsunamije.
