Veliku medijsku pozornost u posljednje vrijeme privukao je znanstveni rad skupine autora s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na temu kamena za obnovu zagrebačke katedrale. Iz priloga većine medija pri tome se moglo zaključiti kako obnova najreprezentativnije crkve u Zagrebu više nije moguća. No, takve tvrdnje nisu točne.
Radi se o radu pod nazivom 'Prirodni kamen korišten prilikom gradnje i obnove zagrebačke katedrale' koji su pripremili autori Ana Maričić, Zlatko Briševac, Petar Hrženjak i Helena Jezidžić, a objavljen je u znanstvenom časopisu 'Rudarsko-geološko-naftni zbornik' i javno je dostupan na internetu.
U tom radu autori nigdje ne spominju da se katedrala ne može obnoviti niti dovode u pitanje njezinu konstrukcijsku obnovu nakon potresa 2020. godine. S druge strane, autori napominju kako više nije moguća eksploatacija kamena na lokacijama na kojima se kamen vadio u prošlosti, pri obnovi i dogradnji katedrale u vrijeme Hermana Bolléa, kada je ona dobila današnji izgled. S obzirom na to, u radu se napominje da se kamen za današnju obnovu oštećenih elemenata može potražiti na tržištu, pri čemu autori također zaključuju kako bi pri odabiru zamjenskog kamena prednost trebalo dati određivanju svih svojstava kamena i njegovoj postojanosti na atmosferske uvjete, objavio je RGN.
