Metan, najveći uzrok klimatskih promjena nakon ugljičnog dioksida (CO2), glavna je komponenta prirodnog plina i kada dođe u atmosferu njegov staklenički efekt više je od 80 puta snažniji od CO2 u prvih 20 godina u zraku. Metan je prekursor za stvarenje troposferskog ozona, o kojem često čujemo kad nas obavještavaju da je zrak u našim gradovima onečišćen, a ozon je kriv za respiratorne poteškoće koje uzrokuju preranu smrt.
Ukupno 19% emisija metana u Europi, koje se mogu pripisati ljudskoj aktivnosti, dolazi iz energetskog sektora. Trenutno EU ne regulira emisije metana u energetskom sektoru, što znači da tvrtke koje vode lokacije koje je CATF istraživao ne krše zakone zbog curenja ili odzračivanja. No, na putu je nova europska regulativa za energetske kompanije, najavljena još 2020. Bizarno je da se s reguliranjem emsija metana čekalo ovako dugo, jer procjenjuje se da bi oko 40% emisija metana iz naftno-plinske industrije moglo biti smanjeno praktički bez troškova, a kada bi se primijenile sve dostupne mjere, bilo bi to čak do 75%, stoji u obrazloženju EU regulative koja je u procesu donošenja.
Mađarska i Austrija
U Mađarskoj su snimke pokazale mjesto curenja metana tamo gdje MOL odvaja plin od nafte. Mađarska energetska tvrtka izjavila je da je svjesna emisija i da su one nezaobilazan dio normalnih i sigurnih operacija kako bi se izbjeglo stvaranje pritiska u spremnicima. MOL je rekao da ne postoje važeći propisi koji zahtijevaju mjerenje ili izvještavanje o emisijama, ali ima za cilj zaustaviti rutinske emisije metana iz plinskih aktivnosti do 2030. godine.
U Austriji, u naftnom pogonu OMV-a u blizini kopnenih bušotina sjeverno od Beča, kamera je pokazala niz manjih curenja. OMV je rekao da u potpunosti podržava nova pravila EU-a o metanu. Rekli su i da su manja curenja na lokaciji otklonjena i da planira zamijeniti sustave regulacije tlaka koji ispuštaju metan opremom koja zaustavlja takve emisije.
Bez zakonodavnog okvira
Iako neke države članice zahtijevaju od tvrtki da prijave neke emisije, ne postoji sveobuhvatni okvir koji bi ih natjerao da nadziru manja propuštanja ili ih poprave.
To će se promijeniti jer EU ove godine predlaže zakone koji će prisiliti naftne i plinske tvrtke da nadgledaju i izvještavaju o emisijama metana, kao i poboljšati otkrivanje i saniranje curenja.
U energetskom sektoru metan se emitira namjerno, odzračivanjem i slučajno, s mjesta kao što su spremnici plina, terminali za ukapljeni prirodni plin (LNG), kompresorske stanice i mjesta za preradu nafte i plina.
Bruxelles je u listopadu 2020. obavijestio energetske tvrtke da će ih se ticati nova pravila o curenju plina, a također razmatra ograničenja odzračivanja ili spaljivanja metana.
"Komisija poziva tvrtke u sektorima nafte, plina i ugljena da uspostave snažnije programe otkrivanja i popravljanja curenja kako bi se pripremile za nadolazeće prijedloge zakona koji bi takve programe učinili obveznim", priopćeno je.
Cilj su manje emisije
Dužnosnik EU rekao je ovog mjeseca za Reuters da će se, pošto EU ima malo "superemitera" metana, zakon usredotočiti na rješavanje manjih, ali daleko češćih emisija koje se javljaju u cijeloj infrastrukturi energetskog sektora. "Prva stvar je stvarno pokušati riješiti ove difuznije emisije metana, pokrivajući cijeli energetski sektor", rekao je dužnosnik koji nije želio biti imenovan.
Stručnjaci kažu kako će nova pravila poljuljati svaku naftnu i plinsku tvrtku u Europi, ne samo zato što EU razmatra prisiljavanje tvrtki da pronađu i otklone i najmanja curenja. Donošenje regulative koja je prošla javne konzultacije Europska komisija planira za četvrti kvartal ove godine. Malo je vjerojatno da će nova pravila stupiti na snagu prije 2023. godine, ali ih Bruxelles želi uspostaviti dovoljno rano kako bi doprinio svom cilju smanjenju neto emisija svih stakleničkih plinova za 55% do 2030. u odnosu na razinu iz 1990. godine.
