Udjel obnovljivih izvora u bruto potrošnji energije u nas dosegnuo je gotovo 29 posto. Hrvatska je tako premašila razinu od 20 posto koja je bila zacrtana u nacionalnom energetskom cilju za 2020. godinu. 

Kraj ovog desetljeća, pak, donosi nove ciljeve koji predstavljaju značajan izazov i zahtijevaju golema ulaganja u obnovljive izvore i energetsku učinkovitost kako bi Europska unija, pa tako i Hrvatska, ostvarila klimatsku neutralnost do 2050. godine, istaknuto je, među ostalim, na digitalnoj energetskoj konferenciji Energetika 2021. - Upravljanje zelenom tranzicijom, koju je danas u Zagrebu organizirala Hanza Media. 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je istaknuo kako su energetska tranzicija, čista energetika, obnovljivi izvori, inovacije, energetska učinkovitost i obnova neki od preduvjeta konkurentnog i održivog gospodarskog razvoja Hrvatske. 

Kako bismo ubrzali taj gospodarski razvoj, potrebno je optimizirati prijenosnu mrežu i omogućiti prihvat novih, čišćih izvora te, primjerice, zalagati se za uvođenje vodika i naći nova rješenja za skladištenje energije. Velika ulaganja, dodao je, prati i Europska unija koja Hrvatskoj stavlja na raspolaganje 190 milijardi kuna koje može iskoristiti za zeleni gospodarski rast. 

K tomu, viziju budućeg razvoja Hrvatske ocrtava se u Nacionalnoj razvojnoj strategiji 2030. koja će biti predstavljena sutra u Saboru te očekujemo i njeno usvajanje, rekao je, među ostalim, Plenković. 


Više od 200 punionica 

Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a, izjavio je kako su zelena tranzicija i niskougljični razvoj za ovu tvrtku vrlo bitni. "HEP želi imati 700 MW iz vjetroelektrana i sunčanih elektrana do 2030. godine i za 50 posto povećati udio obnovljivih izvora u svojem energetskom miksu", napomenuo je prvi čovjek HEP-a

Također, HEP ulaže u hidroelektrane, energetsku učinkovitost te vrelovodne i toplovodne mreže. Investicije ne zaobilaze ni razvoj pametnih mreža, kao ni područje elektromobilnosti. "A dosad smo pustili u rad više od 200 punionica električnih vozila", naglasio je. 

Kadri Simson, povjerenica Europske komisije za energetiku, istaknula je kako aktualna koronakriza nije poljuljala želju EU-a za dostizanjem klimatske neutralnosti do 2050. godine. Naprotiv, Europa i dalje predvodi zelenu tranziciju u svijetu. 

"Zahvaljujući Europskom zelenom planu i energetskoj tranziciji, pred Europskom unijom su velika ulaganja", napomenula je, dodajući kako uspjeh ovisi o javnom, ali i o investicijama privatnog sektora. 

Na ruku zelenoj energetskoj tranziciji svakako ide i financijski instrument EU-a Next Generation u iznosu od 750 milijardi eura, kazala je ona, dodajući kako najviše koristi od njega mogu imati dobro organizirana i regulirana tržišta te da on predstavlja i veliku priliku za Hrvatsku.

 

Afirmacija Europskog zelenog plana 

U sklopu ove konferencije održana je i panel-diskusija pod nazivom Tržišta u zelenoj tranziciji

Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja, istaknuo je kako je mnogo izazova u provedbi energetske tranzicije u Hrvatskoj poput razvoja elektrodistribucijske mreže odgovarajućeg kapaciteta i prijelaza na obnovljive izvore, rješavanja pitanja vršnih opterećenja te uvođenja vodikove energetike i drugih novih tehnologija. 

"Energetska tranzicija je proces koji je već počeo i kojeg je potpuno afirmirao Europski zeleni plan", rekao je. 

Tomislav Plavšić, predsjednik Uprave HOPS-a, izjavio je kako zelena tranzicija ide u dva smjera – kroz distribucijsku te kroz snažnu i otpornu prijenosnu mrežu koja je jedan od ključnih preduvjeta za prihvat obnovljivih izvora kao što su vjetroelektrane. "Također, ona treba omogućiti i prekogranično povezivanje tržišta i plasman energije izvan Hrvatske", kazao je. 


Vjetroelektrane na platformama 

Sabina Škrtić, članica Uprave ENNA grupe, dodala je kako je plin nužan i, vjeruje, poželjan partner u energetskoj tranziciji jer pridonosi smanjenju emisija CO2. Međutim, smatra ona, EU ne prepoznaje dovoljno dobro važnost koju on može imati tijekom prijelaza na snažniji prihvat vodika ili, primjerice, obnovljivih izvora na putu prema niskougljičnom gospodarstvu i klimatskoj neutralnosti Europe. 

Hrvoje Glavaš, direktor Strateškog poslovanja i javnih poslova INA-e, kako ta tvrtka unatoč ulaganjima u naftu i plin razmišlja i o energetskoj tranziciji. "Naime, jako zanimljiv nam je vodik – od proizvodnje, preko infrastrukture do tržišta", napomenuo je, dodajući kako INA želi razvijati sunčane i geotermalne elektrana te, u budućnosti, pučinske vjetroelektrane na platformama u Jadranskom moru.