U međunarodnom istraživanju koje je vodio Institut Ruđer Bošković, tim znanstvenika je utvrdio da onečišćenja teškim metalima utječu na raznolikost i funkcionalnost mikrobnih zajednica sedimenta. Pri tom je istraživanju proučavan utjecaj antropogenog djelovanja na mikrobne zajednice u Jadranskom moru, pri čemu je fokus bio na onečišćenju uzrokovanom ispuštanjem nafte i naftnih derivata i industrijskim aktivnostima. Istraživanja su provođena u suradnji IRB-a, Hrvatskog geološkog instituta, Sveučilišta Crne Gore, Sveučilišta u Beču i talijanskog Instituta za istraživanje voda (CNR-IRSA). Njhovi su rezultati opisani u dva znanstvena rada objavljena u časopisu 'Environmental Pollution'.


Mikrobne zajednice su pod pritiskom ljudskog djelovanja

U sedimentima obalnih područja mikrobne zajednice poput bakterija iz skupine Proteobacteria (Gammaproteobacteria i Deltaproteobacteria) imaju vrlo bitnu ulogu u remineralizaciji organske tvari. To je proces kojim se smanjuje količina akumulirane organske tvari i proizvode biološki dostupni nutrijenti koji su nužni u metabolizmu viših organizama i tako te bakterije djeluju kao filtar priobalja.

S druge strane, njhov sastav i aktivnost u obalnim ekosustavima je pod je stalnim pritiskom ljudskog djelovanja. Promjene u sastavu mikrobne zajednice sedimenta narušavaju biogeokemijske cikluse koji naknadno mogu dovesti do djelomične ili čak potpune nestašice kisika, odnosno stvaranja hipoksičnih ili anoksičnih stanja te narušavanja osnovnih funkcija sedimenta.

Za to je dobar (negativan) primjer stanje u pulskoj luci koja je u manje od sto godina bila pod velikim antropogenim utjecajem (bombardiranje u Drugom svjetskom ratu, brzi razvoj industrijske aktivnosti itd.) i postala je mjesto akumulacije neobrađenih otpadnih voda. Cilj istraživanja bio je stoga utvrditi stanje pulskog obalnog područja primjenom novih molekularnih metoda sekvenciranja sljedeće generacije i analizom bakterijskih gena za otpornost na metale i antibiotike na temelju mikrobne zajednice sedimenta.
Pri tome je utvrđeno da su koncentracije teških metala značajno veće nego u čišćim dijelovima mora, unatoč tome što su se industrijske aktivnosti u Puli značajno smanjile posljednjih godina. To je pak utjecalo na povećanje zastupljenosti gena za otpornost na metale, ali ne i na cjelokupni sastav mikrobne zajednice. S druge strane, ni u jednom uzorku nisu pronađeni geni za otpornost na antibiotike unatoč povećanoj količini unesenih otpadnih voda u sustav.


Utjecaj teških metala na bakterijske zajednice

U drugom istraživanju proučavano je cijelo obalno područje Crne Gore gdje industrijalizacija i turizam značajno utječu na onečišćenje. Poseban naglasak je pri tome stavljen na utjecaj policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH) i polikloriranih bifenila (PCB). U fokusu istraživanja bile su dvije točke uzorkovanja sa značajnim antropogenim utjecajem: Porto Montenegro i Brodogradilište 'Bijela'. 

Rezultati istraživanja ukazuju na to da raznolikost bakterijske zajednice ovisi o molekulskoj strukturi prisutnih organskih spojeva duž obale Crne Gore. Isto tako, oba istraživanja i objavljeni radovi pokazali su da dinamičnost promjene strukture mikrobne zajednice sedimenta odgovara promjenama u okolišu i da bi se to trebalo uključiti u praćenje stanja okoliša kao biološku komponentu, izvijestio je IRB.