Prošla godina zabilježila je najtopliju godinu, zimu i jesen u Europi, temperaturno više od 3,4°C iznad prosjeka, a posebno topla na sjeveroistoku Europe, s utjecajem na snježni pokrivač i morski led, te na broj dana koji su u bilo kojem trenutku pali ispod nule. Nekoliko epizoda vrlo toplog vremena dogodilo se ljeti, što je utjecalo na različite regije. Međutim, toplinski valovi nisu bili tako intenzivni, rašireni ili dugovječni kao posljednjih godina
• Došlo je do izuzetnog prijelaza u dijelovima sjeverozapadne i sjeveroistočne Europe iz vlažne zime u suho proljeće, što je utjecalo na prelijevanje rijeka, uvjete vlažnosti tla i rasta vegetacije.
Regionalni prosjek za europske uvjete opasnosti od požara bio je blizu prosjeka 1981-2010., ali s razdobljima natprosječnih lokalnih uvjeta, ponajviše na Balkanu i u istočnoj Europi krajem zime i proljeća. Zanimljivo je da je 2020. godine zabilježen najveći broj sunčanih sati u Europi od početka satelitskih promatranja 1983. godine
