Jedinstvena metodologija istraživanja kombinirala je službene podatke o ilegalnim ribolovnim aktivnostima koje su zabilježile nadležne institucije, kao i rezultate opsežnog istraživanja tržišta i forenzičkih analiza uzoraka mesa i kavijara u razdoblju između listopada 2016. i srpnja 2020.
Uzorci su prikupljeni u donjem toku Dunava i u sjeverozapadnoj regiji Crnog mora, gdje populacije kečiga dijele zajedničke migracijske rute. U ispitivanju je obuhvaćen čitav trgovinski lanac koji uključuje i razne vrste maloprodaja poput prodavaonica i supermarketa, restorana te barova, ali i lokalnih tržišta, kao i objekata koji se bave akvakulturom te internetskih ponuda.
Bez CITES etikete
DNA analiza, kao i ispitivanje radioaktivnim izotopima pokazalo je da od 145 testiranih uzoraka, 19% dolazi od kečiga iz divljine, dok se 17 uzoraka kavijara prodavalo bez poštivanja CITES propisa, koji se odnose na obavezno označavanje CITES etiketom, kao i navođenje ispravne šifre za vrstu i zemlju podrijetla. Dokazano je i da su dobavljači (prodavači, konobari i drugi) tijekom ispitivanja pružali lažne ili obmanjujuće informacije – u jednom slučaju se čak pokazalo da je meso koje se prodavalo u akvakulturi u stvari meso divljeg podrijetla, ili druge vrste poput europskog soma ili nilskog grgeča.
Ovi podaci ukazuju na zabrinjavajući trend potražnje potrošača za ilegalnim i divlje ulovljenim proizvodima od kečiga.
Iako su lov i trgovina divljim kečigama u Dunavu bile zabranjene u Bugarskoj, Rumunjskoj i Ukrajini tijekom razdoblja ispitivanja, a u Srbiji je postojala zabrana izlova kečige veličine ispod 40 cm do kraja 2018. Unatoč tome, zabilježeno je 214 slučajeva krivolova što jasno ukazuje na kontinuirano kršenje zakona i propisa koji bi trebali štitit ovu vrstu. U Hrvatskoj je lov na kečige i dalje dozvoljen.
